Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 4. 15 October 1857


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 4. 15 October 1857

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite
Vol 1.]
TAETE, 15 O OKETOPA, 1857,
[NO.4.
The "KARERE o PONEKE" is pub- 
lished every Thursday morning.
  TERMS OF SUBSCRIPTION; Twenty
Shillings per annum, payable half-
yearly.
  TERMS OF ADVERTISING; Three
pence a line for the first insertion of
all Advertisements, and Two pence a
line for every subsequent insertion.
Advertisements will be continued and
charged for until counter-orderd:
such orders, in writing, as also all Ad-
vertisements ( in English ) will be re-
ceived at the INDEPENDENT office,
Lambton quay, on Tuesdays, at any 
time before 4 o'clock, p.m.

HE KOURA!
KO nga pakeha o raro iho nei, he
kai hoko Koura, ki te moni. E
nui ana nga utu e homai ana e ratou.
Ko te POURA ma,
(Wm. Bowler, Son & Co.)
Ko enei hoki,—
Ko TUATI ratou ko KINIROHI ma,
(Stuart Kinross & Co.)
Poneke,
17 o Hepetema, 1857.

PANUITANGA.
Ko nga tangata Maori kua tango
mea i toku Whare hoko taonga i
Poneke, na kahore ano i utu, me
hohoro ratou te whakarite i aua utu;
kei tahuri atu au ki te Kai Whakawa.
No te mea, ko nga Pakeha no ratou
nga taonga i au, kua pa mai ki nga
utu;—heoi ra, ma te homaitanga i era
moni ka kaha ai au te utu i era pakeha
NA WIREMU TONIKI.
Otira, na Mata.
Poneke, 17 Hepetema, 1857.

KO EKEREHA
HE HOIHO TARIONA
HE Hoiho papai rawa tenei; ko
tona matua tane ko Hamihona
—ko te hoiho tera o te Hamona, i
utaina mai ra hoki i tawahi. Ko nga
tau o tenei tariona, ewha; ko tona
kara, he whero; he hoiho whaiti—ata-
ahua hoki. Te kau ma rima nga hoi-
ho uwha i ekengia e ia i te tau kua
pahure nei,—a, hapu katoa ana ratou.
Kei Wangaroa e noho ana inaianei—
kei te kainga o Te Miti raua ko Re-
wana. Hei te tuatahi o Noema, (to
marama e takoto ake nei) ka timata ai
tana mahi whakaeke. Ko te utu mo
te whakaekenga kotahi, e toru pauna,
me nga hereni e toru, (Ł3 3s.). Ko
te kaari hei nohoanga mo te hoiho ina
tukua atu kia ekengia, he kaari papai
—he pai hoki no nga karaihe (taru-
taru); kotahi te marama e noho ana ki
reira kahore he utu,—heoi ano te mea
e utua ko te whakaekenga kautanga.
Wangaroa, Wairarapa,
1 o Oketopa, 1857.


HE KAI HOKO MUKA, ME TE HU-
RUHURU HIPI.
KO nga tangata o raro iho nei.
He nui te utu e homai ana e
ratou.
Ko te WAHAREI ma.
(Worsley & Co.)
Poneke,
Hepetema 14, 1857.

E RIMA TE KAU PAUNA.
KUA mate toku kuao hoiho e tetahi
tangata whakaaro kino—he mea
oka ki te naihi. Koia au ka mea ai—
ka whakakitea mai te tangata nana i
whakamate, ka whakaritea e au ki te
tangata i kite ai, e rima te kau pauna,
hei utu.
Na Te TOKINGI.
(J. H. Docking.)
Poneke, Hepetema 16, 1857.

HE HOIHO kei te haereere i Pa-
rampoa, i Poneke nei. He
uwha taua hoiho; ko te ahua, he
whero; e haere tahi ana me tana kuao,
—he tane te kuao. Na! ki toku wha-
kaaro noku ake ano tenei hoiho (me
taua kuao hoki), otira, he tupato
noku kei tango pohehe au i te taonga
o te tangata ke, i panutia ai e au enei
korero. Tera pea he tangata kua
ngaro tona hoiho: heoi ra, me haere
mai ia me titiro—koia ranei tenei.
A ki te tika ka whakaae au kia riro te
hoiho nei (me tana kuao) i taua ta-
ngata. Ko nga utu mo te hopuranga,
mo te ahatanga ranei, maua ano e
whakarite.
Na WIREMU RAKIWHATA.
(Wm. Luxford.)
Hepetema 23, 1857.
HE HOIHO ke!te 1^0^00^ i Pa-

PANUITANGA.
WHAKARONGO mai!  e koutou
e nga tangata  Maori, ka-
haere ki te keri poka mo te tupa
paku.  Kei haere pokanoa koutou ki
roto o te Kari, kere ai; erangi, me pa
atu ki a HEMI PUTA, ( te kai tiaki i
tana Kari. ) mana e whakaatu i te
wahi e tika ai te keri poka mo ia
tupapaku, mo ia tupapuku.
Poneke, 19 o Hepetema, 1857. 

2 2

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
KO TE HAI RAPU, KO IA TE KITE.
TAETE, 15 O OKETOPA, 1857.
KO TE RANGATIRATANGA.
HEOI ano te korero a te pakeha
inaianei, ko te Rangatiratanga. Kua
taoa te wahi e kowhiriwhiria ai tetahi
kei tino rangatira mo tenei wahi, mo
tera wahi, mo tera atu wahi. Ko tona
ingoa i to te pakeha reo, ko te Hu-
pariteneti—e pera ano tona ritenga
me tetahi kawana. Otira, ko te tino
Kawana, ko Kawana Paraone—he mea
whakarite tera no te Kuini; na, ko
enei Kawana iti iho nei, he mea whi-
riwhiri na nga tangata, ko tahi mo
Akarana, kotahi mo Taranaki, kotahi
mo Poneke, kotahi mu Wakatu, kotahi
mo Pukupa, kotahi mo Otakou. Ko ia
anu te rangatira  o te Runanga-wha-
karite-tikanga mo ia wahi, mo ia
wahi; no te mea he runanga   ano
to Akarana, to Taranaki,  to Poneke,
to tera atu ano,— haunga ano te runa-
nga nui e whakaritea ana e Kawana
Paraone. Na, kia wha nga tau, ka
mutu to mahi a te Hupariteneti.   He
mea ano ka mutu wawe i roto i enei
tau. Otira, ka rite rawa tona taima
heoi ano ona tau e wha, ka  uiui;),! <;!
whakahoki;'.. te ri 1 ri au o una '.i: ;i 5; i ki
te 1^i11g,^1^i11ga o I;g;^'>.a11;.;;^I;1 k:i!;ia - r;:,i
Tatou u mra kia nui!! tori; i;1.;;(^i i;', i.:!
tana mahi, kia ^v11a1-:;>^^;k^;^ r;;:ui.!-:')
tetahi atu.
Na,ka rite 11^-1 tini o ti' !inp;^i^i-
teneti o Poiu;ka, nra, o 'rrku;;i ivta-
toni [Oi' ^eat11e^a^(1;1)—ku;^!ok^)v,^!1;^
nga 1I^1pa1^i^e;n^ti o Akur^!!;» i roi» i
enei tau, tei).'^ ko ('-'uri, ka HI;!!! io;iro
ia, a taea noa;!;!, te I11p.!1^11g;^ o i;- ;;r-
n"ga. No to AI;;!;'.-' o tera miki kini ;i;'.-
hinre nei ka ^vi;;15<;11^;i1!e^^ ngu ;;;ika''!!;!
e te Hira [ko tona mahi ti r;i} !<: ir
'whakaute i tetahi, ko ti.' Ii1I[1;^^i1<^1u^1i
o mua ranei, ko irt;iiti t;1]ig;^;;^, 111.1]
ranei. No mu'., ki', hou ;o nga !';'.-
keh;i, k;i korero nui, K;i i;;'.-;! ^^!;^i1i o
nga rang;itur;;, hroi ;".;io ti' t;^1)g;^ia
pai ko tu 1^>'1;^to11i, h;i ^v11;^^;'.^;;5<iI:^;^
ana ritinga pai i p;;ing^i^ ai i;', e te
tini o io r;;kr!!;i. No ka IHIIHI ngu
korero mona, k;i whakatiki!, ano o;.;;hi
ka mea, ko tetahi atu ko Takuta
Wer?hi (Ur. Weka) !": ti*;'^;-!:' ati
mo tera mahi. -Heoi ano ra, wahia
ana nga -iv hu ki] u ro o nga prtkr^i1a, ko !
etahi mo ti' P<^^;.^,;o1)i, ko etahi mo to
Wewehi. Na, ka mea ;i to Hira, me
waiho ma te ra e titiko, nra u";a te
tuhitnhing;^ i nga ingo;'.. o nga kui
v.hi1^i^v1)i1^i e "me;', ko t,:;aea ranei,
ko ["hea r^1n^.^i. Na, tioi te ?to;ine
te 190 nga rau tenei makama, ka
kitea ai. Ko to ra tena e ^^;>p^1;^ ai
nga ingoa e tuhituhia mo tetahi, mo
tetahi; ka whakaritea hoki tie h;ii
tuhituhi mo ia kainga, mo ia kainga,—
mo Ahurrri, mo Wai] arhi);!, mo Here-
taunga, ino Poneke, mo Opiki, a puta
noa ki Whanganui. Ma te iti;! o nga
ingoa ka kiira ai kowai r;inei o enei
tokoru^ e meinga he H'.1;'.t^1e;1e;.i mo
nga tau e takoto ake nei. Naki;; rango
mai nga tangata mahri—ma koutou
ngatahi me nga pakeha tenei tiki!!.ea
tuhituhi ingo;-;.: atiru, e kore kutoro
tuhituhi. I''- rangi kia n;;i;h!;i 1^1)1-
tuhiri ki rotu o te;;^!;! ^();1k;^]111ki1.—kri
reira katoa nga ingoa o u:.;' kai tuhi-
tuhi e takoto a;.;!. Na, ko ;e una i-
tika ai te tuhitu!hi kia 21 una (ru, e
kore e tika te iti Hie; ;i, kia whai whi'..
una—1)0 whei)!;;;, '^»n;nai1 ranei, he u hu-
nua rihi ranei, e T;:i i!;.;; ; u, .ki te
tahore he v;!irna;!, u;e '..-'ih;;,i wi:;!;-»';
k;i pai, n11.^!1e!nea e wi!;;! naria wi,;^;
ano, !<:! rite 10:1:1 h;ii ki nga r.anin;i e
rinia mo te '.Hii Iv;!;!hi, iro ka i'(';'..-'.i ;i.
Ko tuiti ano tioki aure ;no !e p;ikri!^,
mo te I;11ig;u;^ n"!ahri, Ter;i inu; noa
e tuiti ku;! inoino, kua mau o ramu
'ngo;',, ki reto o te Prik;i;:ni;k;i o nga
inga';; ; 'Hii rn;ou ti"' va hai-; ;i «ro ki;! puta
to rao!! aia'!)-;;! ki te 1hn';^1^iit!11^>1i
ranei o mu.;:, ki te '^;in1io^I ranei. Ka
korero .i!;; i!;;!^';! ki te hunga 1T:<^h;n'a.
ma koutou e -RA'i 1,11.;;', ;;ro ki ta matou e
mea ahine!. Na ihi oti te whakakite mo
te Hurai 511-11011, ka tahi ea timata
te m;u.i mo ia k;u a!i ;ik;;ri 'i e, mo ia
kai w!1<1k;^1^ite, o te K;;;a;inga. tie nui
te w11;^k;^;^1^(). me nga ko^ui;.K;^^g:^, ti.e
- nga (.oto11et;^ng;^ i reto o nga [.'okehu
ki rur.^;; o tenei mea. Heoi ano te
; mea kino ko to h;1^r;^;'giiaug;^ o
rinoi! e Ih;;rre ana ki r^Uig^^^ o te
;1.1n1iU^eI<;u;t11g^^ o tera mea. Iva ir:a-
, Ikra komou ki te korero mo te
" 1>(^^.a^^k<t1t]^<" i reto o te Nupepa
o [era ',viki.
; —————11 o -—————
' Ki te hiahia te tangata ki te tuhi-
tuhi i te;;;' iwi a"?, {wa -t"!;ih?ao-
tanga, mo Takuta Pet^uo;1i rare» .ino
,, - . u
T;1kut1]a Wewehi ranei, kiu tu ia he
i.i^1pa1^ite]1e>^ mo to tatou nei ki1i11gi^,
me 11;1e1^e mai ki etahi o ngu v;i);irn<)
rino iho nei tu!)itu!1i ai—hei tu M;uia
te 190 nga rao tenei inar;ina. Oti.',),
ko ;e tang;'.ti^ tahore aue i aru tonu
ingoa ki ruto ki te Puku;ku ha Ingoa, o
te Kawanatanga, e kore e tika kia wha;
tikanga tera i reto i tenei mahi.
Ko nga whare enei mo tana mahi .—
I Poneke—Ko te Whare Whakawa
I I[e1^^^1^1{11^'.—Ko te Whare Kune-
nga.
/ Karnri.—Ko te Whare Kura.
/ ^:^^^h^t1tt.—Ka te Whare o te Pe!i
(Ati-. Oea).
/ /'<//? av tur ui.— Ko te Whare o to
Toihi (ai-, atare).
I Otu 1. i..—Ko te Whare o Matene
Te Whiwhi.
/ ,}!a>^<tt1^u1i^.—-Ko te!) Waru o tu
1;!-)!)^;^ (Ma Ki)1;i!]50I;).
Hei te :ira. o ngu hahra o te ;it;i
;;;-^:.;1i^^. ai te maui, tu111i^.u!)i: ko io
^i^!t^!^,ga tou a [ai! ea, hei io ahu o ngu
i.1;1.or^^ u te ahiahi.
Opiki, akito;),; .3, 18.37.
i te ;it;i a^^,^;;^ea o ;<; Maui-, i (e ;.} o
ri:h;i 11011'';)., k;i 1n;^I^^;!;;1ti;^ a Henare
Matene te W;)i'.vi1i ranu ko Tauteka
'I'^^:^i11ukI1—tokerna nuia kui atea
;^.!1;i1^:e i te tore. i-', hoa ma. ko tenei
U1i1g;tta ko neneke Matene tawhi-
v;hi Ihe i angoa pai rawa ia ki te; are-
are o nga 1);^ke11a. o tatou hoki o nga
tangata mahri Kei te miharotia hoki
una 'Kuraina w!hakapuaki kupu ia i reto
i te r;iu^vaka^aua. Kei te 1111110^0110*,
nui! neki o nga iwi o tawhiti. Ko ona
1^i^e;)g^^ katoa me ona whakaaro e wha-
k^1tuaka11a ana ki o te pakeha ritenga.
Kua puta atu te maramatanga o
ana rinenga kinga v;ahi katua; ko
te marana ra tenei, ko tona kaha ki
te pehi i nga kino, i nga raruraru o
etehi iwi e whakatupu kino ana. Itau
ano taki te {'eti! i te whawhai ki Taka-
ikaki—Haumia ana mai tana kapu.
Takahia mai ano e ratau ki o ratau
waewae i muri i tona hokinga mai
rongo rawa ahu kua hinga. I tae ano
ia ki Rotorua, otiia, ki nga wahi
katua, ki te pehi i o reira raruraru—a
w11;tka1^o^1go ana ki a ia te iti, te rahi.
Ko Kahekor^ anake te mea i takahi
i t;i:";a'i;'.ai u ; i muri i tona hokinga

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
3
mai i reira ka hinga a Kahukore ara,
ko whawhai.
Heoiano, ka mutu.
NA ARAMA KARAKA RIPIA.
Wai Wherowhero, Heretaunga.
Oketopa 2, 1857.
I rongo auki tetehi Perehi, kua
whakaritea e te 1^I;^!1i^ug^ o Pineke .
nei, tioi tanga i nga korero mauri ki io
NO;^'])", kia piti ai, kia in;irarna ui nga ;
tikanga nui nga korero ;i nga 1(111^11101 !
o tenei pito o io tatou (1111(11, kiu i?rrhi
mo te pito ki raro o to tatou motu e
noho nei tatou E ha"re mai nei nga
korero a o tatou nou tihori ki ;i ^-!it;u.
Ko hiku tei)'..'!' i vt^kak;^p;^i ino ;i;
ki tenei tangi;. Nupepa, k;a tin;i nga
koraro mao!'! orur^;'., nei o te pito
wi1;;k;^1^ui)ga nei o t;r.ou motu e tiotio
nei tato!;, ta'o ;'.!<..i ri i; i ao tiu;, e pea
t;^1)g;1.ia korero i tuko kuini;, 1.:') 'i;;k!i
w11;^ka;^!^o tenei i w'11;^>k;'^p;^i ai (.ori.'!
p^^1^^''t^i—i.:') te '^;^^;^ng;^. ki;! 'ui!"" nei —
hei Nupepa ti^11g;^. i nga k.:rrro pakai
;i tera ^an.;1^;^t^^. a toru '^.^;ngat;1, Inei
korero Inaki ma tatou aro; ma o
tatou hua mahri hoki o noho n;;ai uri
ia kainga ia kainga—i Ngai ai; (i hoki,
ihu rongo mai hoki r;it.o;.^ aro o tatou
^^11^1111^0 o noho mui r;i i tera waihi
o teno. Ko taku tenei i [ia! ai Iaia taia
ki te Nupepa nga kori;ro maora.
Tenei anu tete!)! w11;^k;^;^1^o moku i
runga i nga utonga hokohoko,
Katahi te paori ka mau i ana witi
ranei, i tana poaka r;ine;, taewa rn:;ei,
ka nokea atu ki te Pakeha, ka panui-
tia—ka oti; muri iho ku tono au,
i nga utu. Ku tenei taka i wi; ti-
kei!] e ai ki te ritinga o tatou hoa
Pakeha—he huna—tie hunu hoki
i tetehi taha o nga utu o a te r.taoi i
witi, aha ranei. Ka mutu i konei
taku korero ki te kai tuhituhi o te
Karare Maori o Poneke.
MA IHAIA Pn1;T;T1-.
Ki. te ]>(('! I«. / !e " A«1'(:1't' o {'unene."
Pi Imu taina tuku whakaaro hi reto ;
ki te Nupepa, i
(Hai, Hepetema '28, }^7. ;
E HOA MA,—o aku tuakana puketea i
e Nga rang;i;.nra hoki o te kawana- I
tanga. Titiko atu tatou ki te utonga a' I
nga kai hoko whenua. E momona toku
whakaaro ka nui to he o te mahi a nga
''>'!. i!'.^ ^hu;nua: inu nai Ki.-! U'
whawhai tonu ngu whenua e utua ana
e ratau; koia tonui e winiwini! mui nei
a Hapuku rana ko Moan;mui mo to
rama nei whenua, a mate i 'u o a raua
nei tangi^;!; Ia itu tera e whawhai mai ra
ngu tungutu o 'i'timuaki—mate Hie ko
Rimu Waiaua. No konei ka mea au
kunui te raru nini o ta matu a nga kui
tioko whenua—k;i mou au no 10111001'!
ranei to 110,110 te pakeha ranei. Tenei
tu taku i 1)0 ai ta matou, mahi, he hoko
nikor^!!, i re whenua—kotahi te maora,
!<.'titi» i'' ])i1k1^11a. Ekore e p;u kia to-
konui ki ;i tukua r;inei nga tangata
i! ri v.^]1i^k;^;1e i ti.' whenua e hokona
;r;;i ki te ^)i^k^^ha, angari, ina te iwi
h;i;o;i e w!!;ik;;;ir i.'.; whenu;). e hia-
1i;;;'^;1;^. aua kia hoki"!;^ koahi k;i pai
Ki te. mea k;i penei he'ritinga ma nga
kai tioko whenua e kore o tupu he
1^;u^u1^;^1^u i reto i t;i rato^ mahi ho-
ko1111ko whenua i na haki o tuku ana
;i i?;rvhri e ]^!1i'^!'^i ;ina ;i ti' Waitere, e
'.u.'-;", .roa a ii;^.^^1uk'.^ e puhuri aua a
^i'.1;'^^^!;i11ui -, ro koh"i i tupu ai to raru-
raru i reto i 'ri rai ou '.^hi; no konei
ka moa au no te pi .koha hoko whenua
tenei Ite. 1100111110: na to koutou ho;i
aro I;;!,
NA '- !i KU!-;?,; IA TI; 'I';'!-.;!!';.
Ki. ti' Ki! i Puhi1' //''" KUI'''!'!' o I'u11^'/i'^^.' ;
)
}-', hoa, e i e kui ho;tiu o nga korero
rngori ki reto i ti' Nui»'",);', o Po1n^ke,
mau e hoatu aku kupu kia ta;;', mai.
E HOA EA,—Maku e apiti ngei
kupu a nga ho;i e waiputa mai noi,
kia hokona niu nga wahi takoto noho
tatou whenua ki te Kawanatanga Aea,
ki toka wi;k;^u1^o e tika aua kia hokona
atu nga waiu takero nou i.:; nga ih;i-
ki:ha, ki;;, mutu ui i" !.;1ui.o11eto1ie Hu*
io wi1p,w51;.^i i!"ki,—ko ngu. v.";;!ai i toi.'
Hie mo (i;!;rnia mo 'ngu t;ang;ita 111i>1)1^i
me ata rui!—hei rrira k;i tuhi ai te
ahu;! o te whenua ki io;ka 'puku;.r.ka
—hei reira ka tahi ka ta.;.uri:; tona
wahi ki tenei tangata Ihi tenei tang;;a;i :
Paore e };< k;i. niu te 1011^(1111-0 ki to
101111(10. Mate no;'» ia, waiho Hie ki
01111 tamariti, ki toa;i wahine ranei
—ka 1;1eneit.it1. he ^i1.<:^!;gi^. Hii!. tanu. ma
'.anei pito o to Ingo;! motu, katahi ano
ka mutu 'ia", r^^;">^'.^.:u^u murri—k;i
waiho hoki tatou hei tauira utoki er;i
atu ^^111,10115^ o tatou—-ku t;ihi, tioki
ka pai hakre nga tikanga, ka rite kite
)',.'-U I'I'! i.'. — ku ai'.?i.?.hi Ui.-*--'! i!'- i"» i,! u EA i.^;.:.1.
wira! mo tatou mo to maora mo te
pakeha—ko to Kuini anake o Inga-
rangi; ko tatou ko ana tamariki,
he tuakana 1)8 teina. Ina hoki ra
taku wakato ki a tatou ki te taha maora
nei—ho mangero ki te mahi i nga
whenua i tatou nei i te mahri. Kua
pai mai nga whenua i hokona atu ki o
tatou hoe pakeha—e kino tonu aia
te wahi ki a tatou. Na te kore mo-
hiotanga hoki o tatou. Me ho
mea ka nuitia pahia, me ka whakaae
katua tatou, nga ^^11^01^, kia huatu ki
to Kawanatanga, ma ratau e tono
mai he kai ruri : ka tahi ano tatou ka
rite ki te pakeha to mohiotanga. Ki
toku whakaaro kaiahi hoki ka tika to
in;ihi a tona tangata i tona wahi
whenua, i toua wahi whenua—na
hoki e mohio aua ano koutou ki to
tatou nei kuaretanga. Kua tae noa
mai tatou ki tenei whenua noho ai.
kaora ano nga mahinga i matera atu
kia nui atu ; kei nga mahinga o era
tau atu anu e mahi aua. Titiko huki
koutou ki te pakeha. Ka whia ranei
nga tau i te taenga mai ki Poneke, ua
kua 1^rt()1^a()tii^ to ngah^1^^11^1'eitupuriao
te nikau i mu;i—kua tupuna e te taru-
t;aru pai hei kui ma tu hoiho, ma to
kiia, ma te hipi; kua pai huki nga hua-
r;t!u, tie! haerenga mo taua nei mo
te mauri—hei ^'11^01111^^50 haerenga
i ngu hoiho o te pakeha, i nga kata
o te Pakeha, i nga taonga pai katoa
;i te {^;keha. Ina hoki e amuamu^
mui nei a tatou tuaka na i pakeha i to
kore ukanga o tatou nei : koero ho
rav.u i riro mai i u tatou ue' huna ;
ko a tatou nei kui 1)0 kiore, tie pipi,
1)0 hinau, Ite oruhe, mo te tini
noa mu o ngu ku ^.kino a to mahri,
Hii; o matou nei k;akahu hoki. Ka toiti
;u'! k;i pu! nga kui, me ngu k;^kt^^1U, mo
nga wini!-^:; kuta!^! hoki ka oru nga tu-
nra o ngu wahine i te kawenga, o to
wini^,-, o te taewa hoki. Ku;i, whiwhi
nei ki Io kuta, ki ngu kau tie! mokai
11;;^'!!i whenu;». Koia au i tuhi ai i etahi
korero maku hei ki utu maku ki a
koutou e hao nou atu na ki te pupuni
noa utu i ngu wai!'; koraha kumre nei
e nohoia e te tangata. Me tuku atu.
era utu whenua Iho tatou hou pakeha.
Ko tihou whenua, ika' ai mo tatou me
tuku ai u ki te Kawanatanga kia rtritia,
k;a k;i!^aI111;^.-k1^ratatia, kia, tuhituhia
tonu waiu Ki tunu, pukapuka me tona
pi;,"',': I';':.aru i1^.^r:.^^^^i.'. ;-i^^!-u. ika

4 4

▲back to top
4
TE KARERE O PONEKE.
hoki e hara i te tangata nana i ki mai
kia wakaaro tatou ki to mahi taone mo
tatou, ki te mahi hanga vvhare karakia,
hi te hoatu kainga hei kuranga mo a
tatou tamariki. Na tatou ano enei
wakaaro i wakatakoto—ehara i te mea
na nga haerenga ki nga huihuinga
tangata  i Taupo, i Waikato ranei, i
ako mai tatou ki etahi wahi o nga
mahi nui a te pakeha, kua riro mai
 i a tatou—na tatou ano i mohiotia
ai enei mahi pai ku? i taea nei e
tatou.
Ina hoki ra, e rongo ake nei au
kua huihui a Waikato ki te wakakingi
i a te Wherowhero. Na e he aua tera
wakaaro ki a au—ta Waikato e wakaatu
ra. He upoko ko to tatou, to te ta-
ngata maori—he upoko ke to te pakeha
—ua ka raruraru i enei upoko rua;
erangi, ki a au kia kotahi ano, ko te
Kuini anake. Me kore tetehi upoko,
he hanga noa iho hoki, he mea po-
rangi: erangi e tatou katoa, me uru
etahi o tatou rangatira ki roto i te
Runanga nui o nga pakeha kia mahi
tahi i taua ture kotahi—me tuhituhi
tahi atu tatou kia haere mai a te Kawana
Paraone ki konei ki te korero mai i
etahi ritenga ki a tatou; inahoki,  i rongo
au ki etahi ona kupu i whakapai toku
ngakau. I nui ano o matou hiahia kia
rongo matou i ona kupu i tona taenga
mai ki Otaki nei, otira, kaore ia i pai;
mei haere tahi mai pea a te Makarini
i a ia penei koa puta; o wakaaro kia
korero ia ki a matou, ki enei Ranga-
tira o tenei wahi. Tenei hoki tetahi
kupu aku ki a tatou ki nga
tangata maori o Otaki. Kaore ranei
koutou e mohio ki te pai o te mahi o
te Kawanatanga  ki a tatou—ki te
arohatanga mai ki tetahi takuta hei
rongoa i o tatou mate. Me he iwi
kino o tatou hoa pakeha kua kaippono  
i nga moni hei utu mo tau a takuta;
penei, kua kore te takuta ki konei, kua
mate noa iho nga hoa maori. He nui
te matemate o nga tangata,  koia au
ka wakaaro nei, kati ra tatou te mahi
kuare tonu. Kei runga i nga whenua  
tenei kuaretanga o tana o te tangata
Maori. Me pera me aku kupu ra e
e marama ai taua te maori. Inahoki
tetahi kupu i kite iho au i roto i
a Riwai Te Ahu korero mo te ritenga
o
mo nga whenua, kia wehewehea
ki a ia tangata tona—wakatapu
rawa. Hei reira ka tahi ka mutu
nga ritenga maori—ka kare  ai
ho pakanga. Ko uka wh,akaaro
koki ena, kia panutia inaianei,
na rae ura katoa n;ai nga tangata
mohio ki nga utonga pak."!ia hihiani;
—ki enei Utonga k;i tuhia iho ori.
He utonga pai tenei ki te rau av ti ra,
ki te tutua hoki. Ko te kaiapa whenua
—ekore e whiwhi nga tutua : kri te
^^1)^^111'^ anake te waitaro, kei a ia
nga pihi whenua inu!. Ko au e nui
tonu ana taku wak^^moe^uiti ki o te
pakeha Utonga inoino!. I mua noa
atu hoki, i taku tamarikitanga, ua te
pakeha ahau i atawhai.
Ke. mutu ^konei.
NA TAMIHANA Ti-; RAUPARAHA.
Waikanae,^8 Hepetema, ^^^')7.
Whakarongo mai e hou ma e nga
tangata maori. Kia mohio (nou ki
nga pakeha kino o oru mai aua ki
reto ki a ta ou, ki te tangata mahri, i
kaua e waiho—peia ketia atu, kia '
hoki ki toua kahui, ora, ki te Pakeha.
Kaua e waiho i reto i a tatou,
i te tangata mahri, engeri, me
pei atu kia tioki ki reto ki tuna kahui,
ki te pakatio. Kai waiho uri whaka-
raruraru ia tatou i nga tangata paori,
a ka rahuri ka patu ia i nga mahri ;
engeri ko te pakeha ano e kitea ana te
ahua pai, me waiho kia tiotio, ia te
roea kua kitea tona ahua pai. Enga'i
ko te Pakeha e kino ana ki a tatou ki
te tangata mauri—me pei atu te tan-
gata kino kia hakre ke atu.
Tenei tetahi tikanga: kote tang;ita
e pokanoa ana ki io patu i te wahine
a tetahi tangata—ha mea tika tena ia^
kawea ti!u ia ki te Kai Whakawa mo
tana 1^1^^--!^ te mea nana i pokanoa
ki te patu i te wahine a tetahi ^aug;^^a.
A, mana e niu mahu te tangata nana
te wahine i patua ra—na, ka tahi ia
ka kore e kawea ki te Whare Herehere.
Heoti ano aku korero.
NA TE Mo.
Ohaki, 21 Hepetema, 18.57.
NAI- M.U—haerr,e taku rota ki oku
{toa artiia. E hoa ma, tena koutou
katoa. Kua tae mai ki au ta koutou
nei reto—kua kite ahau i taua kupu
i reto i taua pukapuka, ora, i te kupu
nei—" tuhituhia mai ou whakaaro."
Ae, e ho;i ma. ko oku whakaaro enei
ka Iuriti! nei ki a koutou. Aro, ko te
kure e mana nga nupepa i a matou
Pakihi), e noho ana ki te Taone ki
kuiki, ke; te mamingatia matou e a
maio» Pakeha—nga tangata katoa e
noho aua ki Ohaki. Ko io maminga
tenei ko te pukera witi e nohu auahi
te (.'3; i mua tata nei anana e noho
ana ki te 60. Ko te ritinga i a tera—
ko te Hai maminga ia rahu koa rao
" " ' ." '".
;i toutou tir'; T.'.^Oi^gU k;^^1;t. Ka [«{..'i-
nohoanga, ki tenei i;;.!!^ i» te uwhi kei
Katihinu : na, e tio;! ma, whakarihr;i
mai nga mu I^1o1^o!]ei mo ;ika taonga
kaio;'—witi, taewa, poaka, ino nga
mea kaoa.
Mehemea Ihi rite i u koutou, kanru
au e ngoikore ki te utu i ;i tatou
Nupepa. Na, e Inia mu, ka kite kou-
tou i oku 'whakinar'. Tuhituhia uiui
ki nga Nupepa a nge;i matou Pakohi!,
kia kite rato u.
Ka mutu.
NA 1)IItI.^!O^^A Ta PAHI'.
Wai Wherowhero,
Oketopa 1, Ia?.
He hiahia ;io toku ngakau kia tuhi-
tuhia aku karero ki nga kai ta Nupepa
o te Karera taori. Kua pai taku
wi1;1kaa1^o kia whtik<.^!^itea tetahi (Hiia o
te Perehi o Poneke hri w11ak^1a^u ui.;!
i te rinenga nui o te Pi;ki;tia, kei noho
tonu nga tangata inutri i runga i te
wa1^ewa1^e1.1g;1, oti]';!, kia, nohu i runga
i te Tore tiki;,. Ki te no io ngu tanga-
ta i runga i te Tare tik;i ku tahi au"
ka whiti nui ui;;! te t11.11^a1nut;^11ga o
nga utonga [«'kei];! ki runga ki tenei
i whiu"'! ki io I^nn))^i Waihoki ko
tenei, !<." nga Hieikei e noho pai ai te
tanga;^ ki» nga tare oma—ko te tura
o te Kumi; ko te tura nui rawa, ko te
whae tipene. Tenei 1.1 iki tetahi oku wha-
koaro—ko te ku^^^e^ang^^ o te 1.111^111(1
mahri. Kai;; ienri ko te kuaretanga o te
tau ^HI a mahri; ko tauake, ne ruka;
ko hana tuki, he kohinu, he ko^.ra1^i1vi;
i ko tu nora o enei toki, ;;e muka; tena
; ko te mohiotan;ga o te Pakeha e kore
! e taea te kimi e te tangata taori.
! Tenei huki tetahi o aku kupu mo
; toku ku aro i ei! ika ki aku kanga. I toku
I rongonga i te marana o turae, e ona
i nga hereni mo te pehera, ka mea au,
he utu nui tenei—kaare, tera atu anu
ia te takoto mai ra te tikanga. I nga
ra o Hepetema kei [rata mai te utu
pai. Ka tioki rawa ko te whakaaro,
kua pau katoa. 1 muri iti iho, '.a te
kau ma tahi hereni.
1Ieoiapo, ka mutu.
NA HAKOPA Ti:: PATUTU.
He kupu tenei ki nga kai tuhituhi
reia.
Kuatau mai nga meto orhro iho
nei—ohira me waiho mo tetahi atu wiki
ka taitai:—ia Wi Tako, 1^^(01)^1^,
ta Tamihana'^e Rauparaha, taTi1n^ati
Wiremu Tamarua, 11111001}! Mataho,
ta 1101-611^ '['e Tueke, ia ^011000
Kaharunga, ta [Iwi Pipipi ia Ihaia
Porutu, ia Waihi, ta Hoani Te Okoro,
ta Wiremu, Tamihana Te Neke," ta
Hohepa Ngepaki, ta Arara Kiraka.
I taia ianei Nupepa i te perehi o
MAKENIHI raua ke M;vA, Poneke
v.iv TINI;.