Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 39. 09 August 1858


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 39. 09 August 1858

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE



Ko te kai rapu, ko ia te kite.



[VOL I,  MANE, 9 o AKUHATA 1858,  NO. 39]



The "KARERE O PONEKE" is pub-

lished every Thursday morning.

TERMS OF SUBSCRIPTION;- Twenty

Shillings per annum, payable half-

yearly.

TERMS OF ADVERTISING;- Three

pence a line for the first insertion of

all advertisements, and Two pence a

line for every subsequent insertion.

Advertisments wil be continued and

charged for until counter-ordered:

such orders in writing, as also all Ad-

vertisements (in English) will be re-

ceived at the INDEPENDENT Office,

Lambton-quay, on Tuesdays, at any

time before 4 o'clock, p.m.



HE KIWI! HE KIWI!

EHOA MA, e nga kaiwhakangau
Kiwi, tahuri mai. Ko au tenei 
hiahia ana ki etahi Kiwi kia hopukia
mai e koutou—hei te mea ora.

Kei te pai o te manu te ritenga mo
nga utu: otira, ko te utu ano tenei
pai ai au:—

Mo te mea rahi ......... £200

Mo te mea iti ............ 100

Ma te pai o te manu ka whakanuia
ai nga utu, ma te kino ka whakaititia
ai. A, e pai ano kia maha nga kiwi
—kia rua te kau noa atu—e hokoa
katoatia e au.

NA TE PURA.
Poneke,
4 o Pepuere, 1858.





WAIRARAPA 
Mira-huri-paraoa o Papawai.

Kua oti e matou ko nga tangata

te whakarite, a kua riro mai i

au na runga mai i te ritenga rihi, te

Mira-huri-paraoa i Papawai.

Ko nga utu mo te hurihanga witi
e rite ana ki o nga mira o Poneke,
ara, he hereni me te hikipene mo te
puhera. Kei te makete hoki te ri-
tenga mo nga utu e hoatu ai e ahaua
mo nga utu witi o kawea mai aua mo
te hoko.

Kia rongo mai nga tangata noho o

te taha ki te rawhiti o te mira, he
huarahi pai tera o anga: mai ana ki to
mira ra te pito ki runga o te kainga o
Te Merihana. Kia rongo mai hoki
nga tangata o Kerei Taone, e kohi-
kohi moni ana ahau hei whakaoti i te
huarahi tika mai i nga paamu-iti o
Wairarapa.

Na TAMATI HUKA.

(Thos, Hooker.)
28 o Hune, 1858



PANUITANGA.

He Hoiho kei te haere i Rangi-

tikei nei. E wha nga tau o taua

hoiho; ko te ahua he whero. Ehaere

tahi ana me tana kuao. Me haere

mai tetahi tangata nona tetahi hoiho

kua ngaro, ki te titiro: ki te tika nona

ka whakaae au kia riro atu i a ia te

hoiho nei me tana kuao. Ko nga utu

mo te hopuranga, mo te ahatanga

ranei, mana ano e whakarite.

NA RAUPARAHA TE RINGA

Rangitikei,

15 o Pepuere, 1858



KO TAHI TE RAU PAUNA

NO TE MEA, Kua tahuti tetahi
herehere i te Whare-herehere o

Poneke, ko Hoani Wuru tona ingoa,
he Pakeha—no te ata o te 7 o nga
ra o tenei marama i oma ai. Ki te
hopukina taua pakeha, a Hoani Wuru,
e tetahi, ka arahina mai ai ki te Kai-
tiaki o te Whare-herehere o Poneke,
ka hoatu ki a ia, hei utu mo taua ho-
pukanga, nga moni, ko tahi nei te
rau pauna.



NA; KO NGA RITENGA ENEI O TE AHUA O TAUA
HOANI WURU:

Ko ona tau 44, ko te ikeike 5
putu 8 inihi—he mea ahua karererere
te kanohi, e atamangu ana te maka-
we; ko nga kanohi, he atamangu-
mangu. I tana omanga ai, ko ona
kakahu, he puru haikete, he wetikote
ahua pango; he tarau koruroi, he
potae wairaweki, mangumangu, me
tetahi wahi ripona, e roa ana, kei muri.

WILLIAM FITZHERBERT,

Kai Tuhituhi o te Kawanatanga.

Te Whare Tuhituhi
o te Kawanatanga,
Poneke, 8 Hune, 1858.



KUA HAERE KE,
Kua tahaetia ranei, tetahi hoiho uha
—he mea whero; he ma te rae; ka-
hore he parani; he ma kei nga wae-
wae o mua. He mea hoko i a Taieha,
he tangata no Otaki.

Maku e utu te tangata e whakahoki
mai ana i tenei hoiho ki nga pauna
moni e toru.
Na WIREMU TAMATI.

2 2

▲back to top
2
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu ko ia te kite.
MANE, 9 o AKUHATA, 1858.
KO TE KINGI MAORI.
Tenei te rongo o naianei,  oti a
Potatau Te Wherowhero te whaka-
kingi. Nei na nga korero kei nga
nupepa no Ahuriri—na runga mai i
te kaipuke. No te hokinga mai o Te
Moananui ma i Waikato i rangona ai
ki reira.
E ai te rongo, ho mea huihui ki
raro o Waikato. He tokomaha nga
mihinere me nga pakeha noa iho i
rupeke atu ki te matakitaki, me nga
manuwhiri maori, tona tini.—" He
ropu hau, he ropu tangata."
Ko Io take tonu o to hui, ko to
whakakingitanga. Heoi, kua rite:
kua oti taua ingoa te hapai ki runga
ki a Potatau; a, ki ta ratou, ko ia hei
Kingi mo nga iwi maori, mo runga
hoki i nga whenua kiano i riro i a te
Kuini.
Kohikohia ana e ratou nga moni
hei hapai i te maua o to ratou kingi,
puta ana, kotahi mano ewaru rau nga
pauna. Takoto rawa aua moni i te
aroaro o te kingi. Kua oti hoki te
kohikohi moni hei hoko mai i tetahi
perehi i Akarana. Ma Hare Reweti
pea taua perehi e mahi.
Kei te whakatakoto ture taua kingi,
mo nga kohuru, mo nga tahae, mo
nga kino katoa, kia pehia iho; a
e whanga aua ki te whakahoa ki te
Kuini o Ingarangi. E meinga ana,
ko nga iwi e tukino ana, pera mo
Ihaia me Wi Kingi i Taranaki, ka
whakaorangia e te kingi.
Heoiano nga korero i rangona ai.
Taria kia tu to tima no Akarana, ko
reira ka ata kitea ai te pewheatanga
ranei o enei korero. Tena pea kua
oti to tuhi ki te Karere Maori o reira,
Poneke, Akuhata O, 1858.
Haere e taku kupu kotahi nei ki
oku hoa maori i nga wahi o waho o
uta o Heretaunga, Kua mohio kou-
tou, ko te Maue o ia wiki, ko te ra
tena hei taenga atu mu nga nupepa
ki te whare-meera i te Pereti. Hei te
ano, i te ata ranei o te Turei, kia wa-
we ai te whiwhi ki nga rongo o runga,
o raro, o te tuawhenua. No taku tae-
nga atu ki reira i te Wenerei kua pa-
hure ake, ka kite au i nga nupepa o
etahi kua nui ke te puranga. Ka mea
tonu toku whakaaro i roto i toku nga-
kau, maumau nga nupepa kia waiho
penei; akuanei ko te taenga atu ki
te tangata mona, kua hoha nga korero,
kua mahue tona reka.
Haere hoki e taku karere ki nga
tangata o Whanganui—ki "nga ringa
miti tai heke," ki te hunga hoki o uta.
E kara ma, e tama ma, e hiue ma, te-
na ra koutou. He whakaatu taku i te
ara mo te tangata e manako ana ki te
ritenga o te nupepa, a e hiahia ana kia
uru ki taua mahi. Me tika atu ki a
Te Wunu, kaiwhakamaori o Wanga-
nui, mana te ingoa e tuhi mai ki au.
Me pera ano he ritenga ina rite te
taima hei homai i nga utu, ara, me
kawe aia ki a ia.
Kei te mahara ranei koutou ki te
kupu a Horomana, kei nga Whaka-
tauki,—" Ka hari te tangata kua kitea
nei e ia te whakaaro nui, rae te ta-
ngata ano kua whiwhi ki te matau-
ranga. Pai atu hoki te hokohoko o
tera i to te hiriwa e hokohokona  nei,
ona hua i to koura para-kore. Nui
atu ona utu i o nga rupi; e koro ano
hoki nga mea katoa a minaminatia e
koe e. rite ki a ia. Hei tona ringa
matau nga ra roa: kei tona maui nga
taonga  me to kororia. Ona huarahi
he huarahi ahuareka, ona ara katoa
he rongo mau."
Haere hoki e taku aroha ra runga
i to mata o te moana ki nga hoa maori
e noho mai na i nga moutere ataahua
o Wharekauri. Haere o taku miki ra
runga i nga hihi o te marama ki nga
uri parawhara,  ki nga tangata whenua.
Naumai, naumai, e te whanau! Te-
nei he nohoanga mo koutou hei toku
taha matau—tenei he hoe mo koutou,
hei hoe i to tatou waka kua oti nei te
whakamanu   ki tu wai. He taua nui
te tenei waka, he hunga maia: ko
tana e kimi ai, ko nga ritenga o te
matauranga;   ko tana e minamina
ai, ko nga tikanga o te mohiotanga;
ko tana e manawareka ai, ko nga wha-
kaaturanga o te matauranga. Nau-
mai, e Tangari, e to Aitanga-a-Tiki,
--.,.,.^.«I ^-.^1.>t^^^1 1-^ ia Iti.? ^.-^^^<^10 '"Patiti.!
huarahi o te mohiotanga, ara koia
tenei ko te mahi nupepa. Tenei te
whakatauki a nga Tupuna, "Titiro
iho ka puehuehu, ma tana waiaro.
Taraua he kaka, ki tahaki tera."
Na te hoa aroha,
Na TE PURA,
Na te kai tuhi o te Karere.
Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Rangitikei, 17 o Hurae, 1856.
No te tekau mawhitu o nga ra o
Hurae ka tae mai nga nupepa e rua
ki au. Ko tetahi o aua nupepa, na Ri-
wai Te Ahu etahi korero kei roto, he
korero mo te nohinohi rawa o te nu-
pepa ki nga tangata maori he nunui
rawa no nga mea ki nga pakeha: otiia
ko te utu mo te tahi rite tonu ki te
utu o tetahi. No konei ka kimi tona
whakaaro. Ka mea te kupu a toua
hoa pakeha, (kei roto ano i taua nu-
pepa,) ko te mea i nui ai te utu mo
nga nupepa ki nga maori, he reo
ngaro no te maori, kihai i mohio to kai
ta o te perehi. Na, e hoa ma, ka tika
te kupu a Riwai. Ehoa, e Riwai Te
Ahu, e tika ana kia whakapuakina
ena ritenga e koe ki to hoa ki a te
Pura.
E hoa, e te Pura, me hoatu pea e
koe kia taia ki te Karere enei kupu
ki a Riwai te Ahu.
Na RAUHIHI.
E ta, e Rau, kahore ano pea koe i ma-
rama ki taua kupu naku, he reo ngaro
te reo maori. Ehara taku i te ki he reo
ngaru ki te kai-tuhi he reo ngaro ra-
nei ki nga kai korero. Engari ia, he
reo ngaro ki era pakeha kua oti e au
te whakarite hei ta-perehi i nga ko-
rero e tuhia aua e au, e koutou hoki.
Erangi tera i te Kareti o Pihopa i
Akarana. Ke maori ano nga kai ta-
perehi, he mea ako ki taua mahi; a
ko to ratou, reo ano hei mahinga ma
ratou.
Tena ko tenei, kaore he maori o
konei e mohio ana ki taua mahi—he
pakeha anake. A, e taea te aha?
He reo ngaro, pakeke hoki, ki aua kai
mahi, te hohoro ai.
Rere! tukua mai etahi maori tai-
tamariki kia akona e te pakeha ki te
mahi ta-perehi. kia mama ai.

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
3
Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Poronui, Waitotara,
Hurae 19, 1858.
Haere ra, e tenei reta, kawea atu ta-
ku aroha ki toku hoa aroha, ki a To
Pura. E tama, tona koe te kanohi o
te tikanga, o te aroha, o te pai. E ta-
ma, ka u au ki tenei mahi. Tonoa te
papa ki te whakau. Ho waiata tenei
naku ki a koe:—
Homai, e tama, ko te tuki mataki,
Kia haumiri au te papa o te Kaanga
Kia pokapoka au nga tuakana o titi
Matai wao e tumoremore ana
I te tauaro Hawaiki,
Ka mamata i toea,
Ka mamata i ahua,
Ka mamata i ketua,
Te maramara a moa te toki piki.
Heoi ano, ka mutu te waiata. Taia
mai e koe ki te karere taku waiata.
Na tou hoa aroha,
Na HETARAKA  RANGIHAWEPOU.
Ki U Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Pitoone, Hurae 8, 1858.
E hoa, me hoatu tenei reta e koe
ki te Karere o Poneke. Na Hone
raua ku te Manihera Uetapu,  no Ka-
tere ki te moana, i tuhia mai ki a
HENERE TE PUNI.

E hoa, e Henere, kia rongo mai
koe, kua mate ko Poharama  no Wha-
nganui. Kua hoki a Wanganui. To-
he noa a Wiremu Te Korowiti kia mau
te rongo, kihai i whakaae a Wiremu
Kingi raua ko te Waka Ngaru, me te
iwi katoa. Haere mai nga rangatira 
o Waikato ki te kauhau kia mau te
rongo, kihai i whakaae te taua. Ko
Takerei te Rauanganga, ko Anatipa,
ko More raua ko te tama a Muriwe 
nua. Ko te kupu tonu tenei a aua
rangatira, E, tiki mai kia haere ki te
kingitanga a Nikorima a Ihaia me nga
tangata i raro i a ia—he tohe kia
whauhia te rongo. Kihai i whakaae
a Niko kia haere ki te kingitanga.
Ka tohe a Wiremu te Korowiti kia
haere ki Wanganui, kihai i pai kia
haere.
E hoa, kia rongo mai koe, kua hoki
a Wiremu te Korowiti, kua hoki a
Ngatimaru, kua hoki mai a Taranaki,
raua ko Ngatiruanui, kua hoki katoa
mai, no te mea kua riro a Nikorima 
raua ko Ihaia, kei Mimi; kua oti te
pa kei te Kaweka, na Tikaokao, na te
Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Porotawhao, Hurae 29, 1858.
E hoa,
Tena koe. Mau e hoatu ta.
matou korero kia kite o matou hua
maori, pakeha hoki, e noho ana ki te
taha whakarunga, whakararo. Ko ta
matou korero tenei, kua whakaaetia e
matou nga mahi pupuru whenua, pu-
puni reti, a ia tangata, a ia tangata,
kia mutu ai te raruraru i a tatou. Ko
te take tenei i whakamutua ai e matou,
ko te kupu e whakapaea nei, ma Nga-
tihuia e whakatupu te kino. Koia
matou i rapu ai kia whakaotia tenei
mahi, te kino, i roto i nga tau kua pa-
hure ake nei a taea noatia te 1858 o
nga tau o to tatou Ariki o Ihu Ka-
raiti. Na tenei ingoa i kore ai te kino,
te he, te riri. Tenei te kupu a Paora,
"he tatauranga ki waho, he mataku
ki roto."
Na TOPI TE KAHUHARA,
Na HOHUA, Kaiwhakaako,
Na te Runanga o Ngatihuia.
Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Waikawa, Hurae 25, 1858.
E hoa, ko te rua tenei o aku hoatu-
tanga reta ki te Karere. Ko to mua
reta he whakakotahi i nga runanga kia
pono ai te taunga iho o te Kuini
rana ko tona ahua ko te Kawana. E
hua ma, tena koutou, e nga tangata o
te Karere. Whakarongo mai, kua
tae mai tetahi pakeha ki au i 25 o nga
ra o Hurae, kia hoatu e ahau he rana
hei nohoanga mo ana hipi. Ko te
ingoa o taua piwi whenua ko Huritini
—e tutata ana ki Waikawa. Ko te
take i whakaae ai ahau ko to matou
raruraru ki ta matou mira tetahi take,
ko te aroha ki nga pakeha totahi.
Ko te ingoa o te. pakeha nei ko Tame
Pewene. No Waikawa tenei pakeha
kua hoa-arohatia ki au. Ko nga utu
mo te tau timatanga Ł10, mo te tau
tuarua Ł19; ka tuturu i konei nga
utu. Ko nga tau hei nohoanga mo
nga hipi, te kau nga tau. Ko nga utu
enei mo Huritini puta noa ki Wai-
kawa. Kua whakaae a Raniera, a To-
hutohu.
Ki te Kai Tuki o te Karere o Poneke.
Hurunuiorangi,
Wairarapa. 26 Hurae, 1858.
E hoa, hoatu taku reta kia taia.
Na MAIKA,
Ki te Huparitene,
ki nga Kai Whakawa,
ki te Runanganui.
E hoa ma,
Whakaaroa e koutou taku
e mea atu nei, tirohia iho te ahua pai
o aku kupu, te ahua kino ranei o enei
kupu, a, ma koutou e tuhi iho te pai-
nga te kinonga, ki raro iho o taku.
Kua kite ahau i enei nupepa, a, e
whakapai iho aua au ki nga whakaaro
a nga maori, a nga pakeha a, kua
kite iho ahau i nge korero a Kawana,
i tuhia mai ai e te Mete ki a Riwai te
Ahu o Waikanae. Ka kite ahau ka
whakamihi iho ki te pai o te ata wha-
kahaere, i te tikanga mo nga whe-
nua rahui. Tena iana ma koutou e
hurihuri iho taku whakaaro mo nga
whenua rahui. Ko taku whakaaro
tenei mo toku nihi whenua kia rahui-
tia kia whakama te ingoa o te Kuini
ki runga. Ko te ingoa kau o te
Kuini ki runga, hei reira ka poa
ai te pou, ka whakairi ai i te pare-
tao—he tohu whakatapu tena na te
maori mo te whenua, mo te kai,
mo te pa karaka, mo te pa harakeke,
mo ta mea, mo ia mea. Ma koutou.
e pou he pou, me te paretao ano. Ko
te pou tenei, ko koutou kia huihui,
kia whakawakia tenei whakaaro aku;
ko te paretao tenei, ko te Karauna
Karata. Ki te pai koutou ki toku wha-
kaaro mo te whakatapu i toku pihi
whenua, a maku e tuhi atu nga rohe
o te whenua.
Heoi ano:
Naku, no to koutou hoa maori,
Na MAIKA PURAKAU.
E koro, he marama ano kei ou wha-
kaaro mo tetahi wahi o to whenua kia
rahuitia, kia whakatapuria ki a koe.
Engari me ui atu koe ki a Herangi,
mana pea koe e tohutohu. He kai-
whakarite whenua huki ia
Na KAI TUHI.
Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
E hoa, mau enei korero e ta mai ki
te Karere.

4 4

▲back to top
4
TE KARERE O PONEKE.
Areiahi, Mei 15, 1858.
He korero tenei naku ki a koe, e
Pehimana, mo te ritenga o Kawana.
E hoa, tenei ano taku whakaaro kia
rongo mai koe: tenei au te miri nei i
nga tura o te hue nei, kia hohoro te
pakari, kia kitea te kakano—e kore e
pakari te kakano, e pakari ranei; ko
te kakano e kore e pakari ko te
taka maori; ko nga hua o roto, ko te
kore o te tika e tutuki ki tona otinga.
Ka kotia i waenganui he reo ke, no
konei au i mahara ai, koiano ra pea
ka tahi te mea ho ko tenei, ka haehae
au i oku kakahu taua, ka rere au ki
roto ki te pungarehu, ara ki roto ki te
ritenga o Kawana, no te mea he tao-
nga tenei mea pai apiti rua ki te wha-
kapono ka pai. Ki te mea ka kinakia
te tiki, to taewa, ki te puwha ranei,
ki tetahi atu kai ranei a te maori, e
kore e pai; e rangi ano ra pea ma
tona kinaki ano ka reka, ka tatu ki
roto ki te ngakau. Tenei te kupu a
Paora, he taonga nui te whakapono hui
tahi ki te ngakau tatu; no konei i
whakatakotoria ai taku ringaringa  ku-
ware ki runga ki tenei potae ake ako
ake. Tenei au te pouri nei ki nga
tangata o toku kainga. Kia ara mai pea
he tangata i te mate hei ako ka rongo
ai pea, aua ranei; ko tenei ka u au
ki tenei mahi kia kite ai au i ona hua—
ko te hua tenei, ko te mahi papa, aha,
aha; kia puia mai ai i roto he tarau,
he hate, he paraikete, me nga mea ka-
toa o te pakeha. Ka mutu aku korero.
Na HETARAKA OTENE RANGIHA-
WEPOU.
Waitotara, Mei 16, 1858.
Tae mai tau reta kua mutu te Ko.
miti nui o matou ko toku iwi ko Nga
Rauru. E toru rau i huihui ai ki Pere-
kama komiti ai. Ko taua komiti he
komiti whakaaetanga ki te Kawana-
tanga, kia te ture o te Kuini; he ko-
miti whakaturanga i au hei kaiwha-
kawa mo toku iwi katoa. Nga ranga-
tira nana taua komiti, naku, na Apera-
hama, na Raniera, na Hare Tipene,
na Hoani. Ko nga rangatira nunui,
ko Aperahama, ko Haretipene, ko
Raniera, ko Hoani, ko Hona, ko au
ko Pehimana Hamarama (he ingo?.
no toku matua kua mate). I muri
iho o taua komiti ka karangarangatia
e au nga rangatira taitamariki e mo-
hio ana ki te korero, hei tangata mo
te Kawanatanga, ko Hetaraka ratou
ko Nukumaru ma. Ko aua rangatira
taitamariki i karangatia 0 au hei wha-
katakoto tikanga mo nga kainga ka-
toa o toku iwi o Ngarauru, kia mahi pai,
kia mahi tika ki to ture o te Kuini,
ki te ture o to Atua,
A muri iho o to komiti nui, ka hui-
hui matou ko toku hapu tutu ako (ko
te ingoa ko Ngatipourua), ka mea
atu au ki a ratou kia whakarerea nga
tikanga maori, kia kati he tikanga ma
tatou ko te ture o te Kuini, ko te ture
o te Atua, ko te atawhai ki te pakeha,
kia kana e tahae i nga mea o te pa-
keha. Ka mea atu au i taka oreore,
Pikimai, pikimai,  kakemai, kakemai,
ka pata te aroha o mereraimauhia- 
nawa! Ko te tikanga o tenei oreore,
kia haere katoa te iwi ki runga ki te
tikanga Kei runga ko Raniera: ka
o o
mea, Ae, kati ano he tikanga ma ta-
tou ko nga marama a te Atua, a te
Kuini. Kei runga ko Teretiu: ka
mea, Ae, kati ano he tikanga ma tatou
ko te tikanga o te Atua, ko te tikanga
o te Kuini. Kei runga, ko Hani: ka
mea, E Pehimana, ka whakamaro
au i ou ringaringa kia tu tonu koe
hei kai whakawa mo tatou katoa. Ka
mea tana oreore:—Kore au e hinga,
he rakau puhangahanga; ma te toki
au e tau, ka hinga au, mahiawa!
Kei runga ko Wiremu: ka mea, Ae,
ko te ture o te Kuini hei tikanga ma
tatou. Kei runga ko Eruera: ka mea,
Kia u, e tamama, ahakoa ki mai etahi
hapu ma te Kawanatanga ka riro ai
te whenua, kahore, ma te tangata ano
nona te whenua e hoatu ki te pake-
ha; kia u tatou ki te Kawanatanga.
Ka whakahua i tana Waiata. Kei
runga ko te Wirihana: Kia mau ta-
tou ki to tikanga Kawanatanga; ka
waiata ia. Kei runga ko Hetaraka:
ka mea, Kia tika ta tatou haere ki
te kawanatanga; kei rite tatou ki te
haere a te koura; kei haere aroaro,
kei haere tuara; e ngari me haere
aroaro anake tatou ki te whakarite i
te ture o te Kuini.
Kei runga ko Kori Tamahira: ka
mea—Whakarongo mai, e taku tao-
kete, e Pehimana, kia mau tatou ki te
tikanga o te Kuini, ki te Kawanata-
nga. E hiahia ana au ki te tikanga o
to Kuini. Ka mea taua waiata:—Te
ngakau e kaiaonei, kia whakatu au ki
te haerenga nohonga, kai te karamu
e. wiua mai a Rihari.
E hoa, mau enei korero e ta mai
ki te Karere.
Na tou hoa aroha,
Na PEHIMANA HAMARAMA,
Rangatira-kaiwhakawa.
NGA RITENGA O TE HOKOHOKO.
NGA KAI O TE MARA.
Witi, 8 hereni, me te hikipene,
mo te puhera (62 pauna.)
Paraoa, 24 hereni, mo te rau pauna.
Papapa, Witi, I hereni 3 pene, mo
te puhera (20 pauna).
Paraoa, tuatoru, Io hereni mo te
rau pauna.
Kanga, 8 hereni me te hikipene
mo te puhera (56 pauna).
Taewa hua hou, 8 hereni mo
te rau.
Ooti, 8 hereni, mo te puhera
(40 pauna).
NGA KAI KINAKI.
Piwhi, 3 pene mo te pauna.
Kiko Hipi, 4 pene, mo te pauna.
Kuao kau, 5 pene, 6 pene, mo te
pauna.
Poaka ora, 3 pene mo te pauna.
KO ERA ATU MEA.
Pata (hou), 1 hereni me te hikipene
mo te pauna.
Pata (toie), 1 hereni, mo te pauna.
Hua heihei, 4 hereni mo te kau ma
rua.
Poaka whakapaoa, 1 hereni, 4 pene
mo te pauna.
Tuhi, 1 hereni mo te pauna.
Pipipi, 6 hereni, 9 hereni, te mea
Kuihi, 2 hereni, 6 hereni, te mea
kotahi.
Parera, 4 hereni, 5 hereni, takirua.
Heihei, 4 hereni, 5 hereni takirua
Muka papai, 20 hereni mo te rau
pauna.
I taia tenei Nupepa i te perehi o
MEKENIHI raua ko MIUA, i Poneke,
NIU TIRENE.