Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 37. 26 July 1858


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 37. 26 July 1858

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE



Ko te kai rapu, ko ia te kite.



[VOL I,  MANE, 26 o HURAE 1858,  NO.37]



The "KARERE O PONEKE" is pub-

lished every Thursday morning.

TERMS OF SUBSCRIPTION;- Twenty

Shillings per annum, payable half-

yearly.

TERMS OF ADVERTISING;- Three

pence a line for the first insertion of

all advertisements, and Two pence a

line for every subsequent insertion.

Advertisments wil be continued and

charged for until counter-ordered:

such orders in writing, as also all Ad-

vertisements (in English) will be re-

ceived at the INDEPENDENT Office,

Lambton-quay, on Tuesdays, at any

time before 4 o'clock, p.m.



HE KIWI! HE KIWI!

EHOA MA, e nga kaiwhakangau
Kiwi, tahuri mai. Ko au tenei 
hiahia ana ki etahi Kiwi kia hopukia
mai e koutou—hei te mea ora.

Kei te pai o te manu te ritenga mo
nga utu: otira, ko te utu ano tenei
pai ai au:—

Mo te mea rahi ......... £200

Mo te mea iti ............ 100

Ma te pai o te manu ka whakanuia
ai nga utu, ma te kino ka whakaititia
ai. A, e pai ano kia maha nga kiwi
—kia rua te kau noa atu—e hokoa
katoatia e au.

NA TE PURA.
Poneke,
4 o Pepuere, 1858.





WAIRARAPA 
Mira-huri-paraoa o Papawai.

Kua oti e matou ko nga tangata

te whakarite, a kua riro mai i

au na runga mai i te ritenga rihi, te

Mira-huri-paraoa i Papawai.

Ko nga utu mo te hurihanga witi
e rite ana ki o nga mira o Poneke,
ara, he hereni me te hikipene mo te
puhera. Kei te makete hoki te ri-
tenga mo nga utu e hoatu ai e ahaua
mo nga utu witi o kawea mai aua mo
te hoko.

Kia rongo mai nga tangata noho o

te taha ki te rawhiti o te mira, he
huarahi pai tera o anga: mai ana ki to
mira ra te pito ki runga o te kainga o
Te Merihana. Kia rongo mai hoki
nga tangata o Kerei Taone, e kohi-
kohi moni ana ahau hei whakaoti i te
huarahi tika mai i nga paamu-iti o
Wairarapa.

Na TAMATI HUKA.

(Thos, Hooker.)
28 o Hune, 1858



PANUITANGA.

He Hoiho kei te haere i Rangi-

tikei nei. E wha nga tau o taua

hoiho; ko te ahua he whero. Ehaere

tahi ana me tana kuao. Me haere

mai tetahi tangata nona tetahi hoiho

kua ngaro, ki te titiro: ki te tika nona

ka whakaae au kia riro atu i a ia te

hoiho nei me tana kuao. Ko nga utu

mo te hopuranga, mo te ahatanga

ranei, mana ano e whakarite.

NA RAUPARAHA TE RINGA

Rangitikei,

15 o Pepuere, 1858



KO TAHI TE RAU PAUNA

NO TE MEA, Kua tahuti tetahi
herehere i te Whare-herehere o

Poneke, ko Hoani Wuru tona ingoa,
he Pakeha—no te ata o te 7 o nga
ra o tenei marama i oma ai. Ki te
hopukina taua pakeha, a Hoani Wuru,
e tetahi, ka arahina mai ai ki te Kai-
tiaki o te Whare-herehere o Poneke,
ka hoatu ki a ia, hei utu mo taua ho-
pukanga, nga moni, ko tahi nei te
rau pauna.



NA; KO NGA RITENGA ENEI O TE AHUA O TAUA
HOANI WURU:

Ko ona tau 44, ko te ikeike 5
putu 8 inihi—he mea ahua karererere
te kanohi, e atamangu ana te maka-
we; ko nga kanohi, he atamangu-
mangu. I tana omanga ai, ko ona
kakahu, he puru haikete, he wetikote
ahua pango; he tarau koruroi, he
potae wairaweki, mangumangu, me
tetahi wahi ripona, e roa ana, kei muri.

WILLIAM FITZHERBERT,

Kai Tuhituhi o te Kawanatanga.

Te Whare Tuhituhi
o te Kawanatanga,
Poneke, 8 Hune, 1858.



KUA HAERE KE,
Kua tahaetia ranei, tetahi hoiho uha
—he mea whero; he ma te rae; ka-
hore he parani; he ma kei nga wae-
wae o mua. He mea hoko i a Taieha,
he tangata no Otaki.

Maku e utu te tangata e whakahoki
mai ana i tenei hoiho ki nga pauna
moni e toru.
Na WIREMU TAMATI.

2 2

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite.
MANE, 26 o HURAE, 1858.
KO NGA RONGO.
Me whakaputa ke he korero inaia-
nei—me korero i etahi o nga mea e
mahia mai na e o tatou hoa i tawahi.
E pai ana ano nga rongo o to tatou
kainga kia tukua ki te nupepa, hei
matakitaki, hei tauira; otiia me apiti
ki enei nga rongo o tawahi—o nga
kainga rongo nui, o nga iwi rongo
nui—nga korero e puta mai nei i roto
i a ratou nupepa, ra nga kaipuke
meera o ia marama o ia marama. Ma
te apiti o aua korero ka tino manawa-
reka ai tenei Karere.
Heoiano te huarahi e ahei ai enei
rongo te whakaatu ki te nuinga o nga
hoa maori i nga kainga o uta, ko te
ta penei ki te nupepa. Ma konei
anake ka rongona nuitia ai nga mahi
whakamiharo o tawhiti.
NGA RONGO O TAWAHI.
Kua oti te marena a Pirinihi Wi-
kitoria te tamahine a te Kuini o Inga-
rani, ki a Pirini Peteriki Wiremu, te
tama a te Kingi o Purahia. No te
25 o Hanuere 1858 i marenatia ai;
ko tenei kua riro atu raua ki ta raua
kainga i Purahia. No te marena-
tanga mano tini nga tangata i rupeke
atu ki te matakitaki; a raru katoa a
Ingarani i te hari, mo te whakamoe-
miti. Kua oti o te Tino Runa-
nga o Ingarani te whakaae ki nga
moni mona £40, 000; a o £8000 nga
moni e apiti ki ona ia tau ia tau o
nga tau e ora ai ia. Ko te owha
tena a te iwi Ingarihi ki te tamahine
ataahua a te Kuini maru, ka riro atu
nei he kainga ke, he iwi ke. E hara
i te hanga ta ratou mihi, ta ratou po-
roporoaki ki a ia i tona ekenga atu ki
te kaipuke hei kawe mona ki Parahia.
Ka tahi ano ka tino honoa te whaka-
hoatanga o nga iwi o Ingarani, o Pu-
rahia.
Ko Pirini o Weira—ko te tama
taki haere i era whenua apiti o Inga-
rani. Ko Pirini Arapata, ko te teina
o tera, e meinga ana meake haere  mai
ki Poihakena, hei mihi mai ki toreira
iwi. Akuanei pea ko te haere tonu
mai ki Niu Tirene. Ka tahi ka ra-
ngona tana mihi e koutou, e te iwi e
arohaina nuitia ana e Te Kuini.
Tera tetahi hahi hou e huaina ana
" Ko nga Hoa o Hihuharama;" a e
kohikohi moni ana ratou hei whaka-
ara i te Temepara nui o Hihuharama
—tera i horo i a Taituha.
Kua puta tera mote kino, te Koro-
putaputa, ki nga wahi o Ahia Maina.
Tera tetahi pakeha no Amerika kua
whai ingoa nui mo taua mana ki te
whakararata hoihoi—ko Reiri te ingoa.
Tokorua nga heramana Kiriki, ko
Herepanata raua ko Itaria, kua oti te
Whakawa mo te kohurutanga i to raua
hoa heramana; a kua rite kia whaka-
matea.
Kua oti te whakairi a Hoani Ta-
mihana, i Ingarani, mo tana kohuru i
tetahi kotiro, ko Akinihi Monikomori.
E nui haere ana te kohikohi moni
Ingarani; Ui!! uvi. (Hamiti 1 ng,u. pounui,
i nga pani, o te whawhai o Inia.
Haere ake nga moni a tetahi, £5000
—ko tona ingoa kihai i whakina. 
Kua -paremo a Hera Ropata, to ru-
ruhi iti o Ingarani. Ko ona tau, e
iwa tekau; engari ia ko rea iti, ka-
hoho he wahina ai taua ^111;'^';. hui rito
mona; ^00111110 toi;a tiketike, e :..:.;
i putu ngahura inihi!
E toro haere ana te mauahara a nga
Wiwi ki nga Ingarani. Ki ta etahi
e kore e roa kua whawhai.
Kua mau a Ohini raua tahi ko
Pieri, nga tangata o Roma i whaka-
ngakau nei ki te kohuru i a Ponupata,
te Kingi o nga Wiwi, No te otinga
o te whakawa ka tukua a, tu kia whaka-
matea. E hara. i te mea whakamate
i runga i to ritenga Ingarani, ara, i te
whakairi, he mea tinei ki to te Wiwi
ritenga ano —he poutu i te kaki ki
te naihi nunui, motuhake rawa te upo-
ko. Ko te ingoa o taua naihi he
Kiritini,
nga ra o Hurae nei. He panga ma-
taotao te mate i mate ai ia. Kua
haere pai taua koroheke i runga i te
huarahi rangimarie o te whakapono.
Haere e kara ki o tuakana, ki o
teina, e tatari mai ua ki a koe!
HE RETA MAORI.
He reta enei kei te Whare-Meera
o Poneke e takoto ana:—
1 Mo Hoani Metekingi, kei Poneke.
1 " Terarea raua ko Patu, kei Po-
neke.
1 " Karepa Te Tiahuka, kei Te-
whaiti.
1 " Rihari Watene Tahua, kei Ara-
pawa.
2 " Riwai Te Ahu, kei Waikanae.
" Rawiri Ngawaka, kei Waikanae
" Te Uira, o Kahutenamu.
" Rawiri Puaha, kei Porirua.
" Paiura Tatu, kei Porirua.
" Wiremu Kingi Ngawera, kei
Porirua.
TE PEREHI MAORI.
E hoa ma, kei ki koutou no konei
anake te maia ki te whakaputa moni
hei hapai i te perehi maori. Kaore:
i «o;. to «mahi ^nai "u a Hare Reweti i
roto o nga wahi o Taupo, o Waikato,
a minamina rawa tera iwi ki ana
karere whakarite mo tetahi nupepa reo
maori. Ano te putanga o te moni
hei whakaara i te perehi. Heoi, ta te
uaua !  ko te nupepa kua rite, huai-
na rawa ko Te Whetu o te Tau. Ko
Hare Reweti ano te kai whakahaere.
Ku tana nupepa o te matuatanga, ko
Te waka o te Iwi, kua hapa. E ai
tana " kua oti te to kiuta. Ko nga
ra e manu ai ki te moana, e kore e
kitea. Otiia e takoto pai aua, kua oti
to hipoki, ko nga kai o runga kua wha-
karatohia ki nga iwi; kua pareho i a
ratou, a, e kiia mai nei ki te taringa,
ko te ha o nga kai e mau tonu ana i
te waha. E pai aua ua te iwi." Te-
nei nga korero o tana haerenga ki te
kohikohi moni:—
TE HAERENGA A REWI RAUA KO TE
WAITERE ME TO RAUA PAKEHA.
No te 16 o nga ra o Maehe ka eke
matou i te kaipuke o Ngatimaniapoto
a " Aotearoa " i Akarana, ahiahi rawa
ake ka u ki Taupo. Tika atu e uhu-
'nr «.a ono - Tai"» T^'.nn^^n ta +11^0^81^1'» TIO

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
3
ko Hori Pokai Te Ruinga, kei runga
ko Paitara, kei runga ko Wiremu Te
Raurovvha, kei runga ko Patene, kei
runga ko Ahipene me ara atu ranga-
tira o Ngatipaoa. Ka mea ratou,—
Ka tika kia tangi nga manu o uta ki
nga manu o tai, kia tangi o tai kinga
manu o uta. Me whakatahe te wai o
Waikato ki Hauraki. Me moe te
wahine, marena i aku ringaringa kei
mahi totoro atu. Ko Waikato te awa,
ko te Rauanganga te tangata; ko
Taupiri te maunga ko Potatau te ta-
ngata; ko Taupo te whenua ko Te
Hapua te tangata. Haere mai, haere
mai ki uta, haere mai e Waikato,
haere mai e to matou matua e Hare
Reweti; haere mai ki te kainga, haere
mai ki te iwi.
Kei runga ko Hare Reweti,—Ka-
rangatia e te iwi, e aku matua, e aku
tuakana, e aku teina. Tenei te haere
nei. He haere aha ta te haere? kei
nga rangatira te korero. Kaore au i
kite i te tika i te tai tonga, i te tai
marangia, i te tai hauauru ranei; ko
taku i matau ai, ko te taura e maro
iho ra i te rangi tatu noa ki te whe-
nua. Ko tenei e te iwi, kia mau ki
te whakapono.
Muri iho o tenei ka tu te kohikohi
mo te perehi.
No te putanga mai a Ngatipaoa ki
a Tamati Tangiteruru ki te kawe mai
i nga moni ka whakahua te ngeri,—
Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai;
Ko Tu ko Rongo koia ko ngatai;
Potehe, potehe, potehe te kai ki raro
Ki te whenua, potehe.
Na Ngatipaoa ki a Te Paraone Tu-
makere tenei ngeri i te kawenga moni
mai mo te perehi.
Ka mate au, ka mate au,
Ka mate au i te whakama,
I te kai kore o te oneone.
I te tauruatanga ki te piwaiwai,
Piwai atu, piwai atu.
Na Patene Puhata tenei i te homai-
tanga o ana moni:—
He ware te tangata,
He ware te hereni.
Te koha a rua te mutu a tuatahi!
Na Ngatipaoa ki a Nini tenei ngeri
i te homaitanga o a ratou moni:—
Mawai ta ngaowhe?—a
Hei tonetone ariki   
Tumu kau ana te kuku:
Ketekete kau ana te kaka;
Teoteo kau ana te kotare;—Teo!
Haere ake nga moni £22: 6 
Ka rere to matou kaipuke i te 18 o
nga ra, tu rawa atu i Pohokuwao te mo-
tutere i mate nei nga ope a Ngapuhi
i mua ai. Tukua ana i konei nga kai
keri koura ki uta, haere ana etahi o
matou ki te korero ki a Paora Te Puta
mo aua kai keri, he tangata Maori.
Ka oti tika tera mahi a matou, ka rere
ki Pukorokoro ki a Te Paraone Tuma-
kere ma. No te wiki ka manu noa
iho to matou puke, ki waho ake o
Wharekawa, haere ana etahi o matou
kia kite i a Te Tutere, ki te karakia
hoki.
No te ata o te Mane ka uki Pukoro-
koro, haere tonu i taua rangi, moe
rawa atu i Maiapu i waenga ara; ko
Paraone to matou hoa haere. Ite ata,
i te 5 o nga haora ka koke ano, kihai
i matara te haerenga, ka marere ki te
awa o Maramarua . Tae rawa atu ki
tetahi, kaore ho waka. Na ka arata-
kina i waenga rarauhe e to matou hoa
e Tipene; a, no te titahatanga o te ra
ka tae matou ki Nakunaku ki te kai-
nga a Piripi Te Aho raua ko tona tua-
hine. Ka tukua te kai nei a te tuna
ki a matou, ehara i to hanga. Ka
haere ka maruahiahi, ka marere ki
tatahi, ka eke ki te waka i te awa o
Whangutu. Hoe tonu i te atarau
a Meremere moe noa iho ki te
waka, kua riro hoki nga tangata o
te kainga e whakarapopoto aua hoki
nga iwi ki te whakawa whenua i Ra-
ngiriri.
No te 24 o Maehe ka u matou ki
Rangiriri, i taua ra ka tu a Harepata
ka mea:—
Haere mai e aku potiki, kawea mai
te taonga, kawea mai kiuta, kawea mai
ki Waikato, kawea kia kite nga iwi.
Haere mai e Hare Reweti, haere mai
ki Waikato, haere mai ki to iwi; ka-
wea mai te tika; kawea mai te mara-
ma. Haere mai kiuta, haere mai te
pai.
Ka tu ko Hare Reweti;—" Kara-
ngatia e taku tamaiti, karangatia. He
tika ano kia tangi mai nga manu o tai
ki nga manu o uta; he tika kia rere
te waimaori ki te waitai. Ko Mara-
marua ano toku kaha, e whakaae ana
Ate te whakama ra e tahu nei a
Ku kamo aku rongo ou raki
Te makau a Torengi taku rawhi
Nga mai te ngu i tona ihu e pono
Tikanga kia hoe i runga ra ngonge
Kei te here te hipi ra i a Rewi
Nuku mai ki ahau he whakahau
Ka pakaru ka wehe taku kiri
He tunga ka ana mai nau e Hare
Pata ki tahau tikanga hore ko a
Ku mahi ka tuia e te ngutu te ao
O ta ko runga ka pehi ki
Te tonga wai TOTO tu ana te ngaru
Ki kai waka rite i te tinana ka wai
rori ianei."
No te mutunga o te waiata ka haere
ki te karakia.
Moe iho ao ake kareretia mai ma-
tou e nga rangatira  o Paetai. No
taua ra ano ka haere matou, no te
tatanga ki nga paenga kainga ka pa
te karanga:—
Haere mai e te manuwhiri tuarangi
Na taku potiki koe i tiki atu ki
Te taha tu o te rangi kukume mai ai—
Haere mai I—
No Te Whetu o te Tau.
Otaki, 16 Hurae, 1858.
Ki OKU HOA MAORI.
E hoa ma,
Ho ui atu taku ki a koutou,
ko te whea te ritenga Pakeha e rapua
nei e koutou? E hoa ma, kia rongo
mai koutou. Maku e apiti nga korero
a Wiremu Hapi Te Rawharitua. Kia
rongo mai koutou, kotahi tonu te take
o to te Pakeha rangatira, ko to
kura anake. Ko tenei anake to hua-
rahi ki nga mea katoa. Tenei ano
hoki etehi o aku kupu hei whakahe
mai ma koutou. I mua, he tamariki
rawa ahau. I te tau 1839, ka riro
ahau i te tungaane o toku whaea, ki
Pewhairangi ki te kura. I tikina mai
hoki au e ia ki te kura, ko ia hoki
tamaiti ua te Akerikona Wiremu.
Kotahi taku tau i noho oi ki te kura,
ka haere ahau ki a Hamiora Wiremu
noho ai, ki Pakaraka. Ko taku mahi,
he tatau miraka kau. No te tau 1841
ka tae mai a te Pihopa ki Niu Tirene
nei, a noho ana ki te Waimate. No
te nohoanga o te Pihopa ki Pewhai-
rangi, haere ana ano ahau ki tera kura.
Huihui katoa nga tamariki o te kura
a te Pihopa e 58. Ko te kai wha-

4 4

▲back to top
4
TE KARERE O PONEKE.
kura, he wahine, ko Mihi Korama. I
taku nohoanga ki te kura a te Pihopa,
nui rawa te pai—ko te pai ra tenei,
ko te nui o nga mea o akona mai ana
e nga kai whakaako, ko to haere tahi
o nga tamariki maori o te kura ki to
Whare-kainga e te Pihopa ma, kai
tahi ana matou i te tina i nga ra ka-
toa. I te tau 1844-45 ka heke mai a
te Pihopa ki Akarana: no konei ka
wehewehea matou; ko nga tama-
riki i riro mai i a te Pihopa e 28. Ko
to matou wharo i noho ai, he teneti,
ko Tamaki te kainga. No tenei kai-
nga, ka tahi ano te tuturu te noho, te
mahi, te ako, i te po, i te awatea. I
te tau 1846 ha oti to matou vvhare nui,
ara, te Kareti, tapa iho te ingoa o to
matou kainga, ko Hone Kareti. No
taua tau nei ano, ka akona ahau ki te
tuitui tarautete, otira, tokorua maua
ko tetehi tamaiti, he hoa ano noku.
No te otinga o maua tarau, katahi ka
whakaritea e te Pihopa he mahi ma
maua, ko o maua mahi tuarua tenei he
Peka, ara, he pokepoke paraoa. E
rua o maua tau i mahi ai i tenei, ka
wehea ano maua e te Pihopa he mahi
ke ano. Ko ta taku hoa, he mahi
kamura, ko taku, he mahi kuki. Otira
i whakaritea ano e te Pihopa, ko te
whea ranei taku e pai ai, ko te whea
ranei ta taku hoa epai ai. Ko te mahi
kuki taku i pai ai. Engari, he nui
rawa no nga tamariki maori o te kura,
no nga tamariki pakeha hoki. He
nui nga kai Pakeha i mahia e au.
He Purini, he Keke, he Pai, he Here,
he Tu, he Pihupa, he Airihihupa, he
hanga Tinipia, he Pana, he hanga
Rewena, ho Tuairihi, he Remaneiri,
he tini noa iho nga kai Pakeha i ako-
na e ahau. I te tau 1849, ka mutu
tenei mahi aku, ka whakaritea ano
ahau e te Pihopa, he mahi ke, he mo-
nita ara, he ako i nga tamariki ririki,
ki te tuhituhi, ki te whika, ki te korero
Pukapuka, ki te Mapi, ki etehi atu
mahi o to kura. I te tau 1860, ka
haere maua ko te Pihopa ki Hawaiki,
otira, ki etehi atu moutere ke atu. E
ono o maua marama i rere ai i waho i
te moana ku hoki mai maua Tae
kau mai ano ki Akarana,  haere tonu
mai ki tenei pito o Niu Tirene nei, a
noho ana ahau ki Otaki nei ki to kura
o te Akerikona Harawira. Ku te tau
i noho ai ahau ki Otaki ko 1852; ko
hi, he kura ano. Ko te take i kimi
ai toku whakaaro ki te ritenga o tenei
mea o te kura, he rapu naku i te ti-
kanga o te kupu a te Pihopa i kororo
nui ai ki nga kura katoa o Niu Tirene.
I moa hoki a te Pihopa ma ta kura
anake nga tangata Maori e uru ai ki
nga tikanga, Pakeha; ma te kura,
hoki e whakarangatira nga taina; ma
te kura hoki e ako ki nga mahi ahu-
whenua; ma te kura hoki e ako ki
nga huarahi  o te moana. a. Ko te kupu
ano tonei a te Pihopa i korero ai ki a
Ngatiwhakaue. I ki atu ia ki a ratou
mo haere mai nga rangatira o nga 
kaipuke maori kia akona e ia ki to
whika o te moana, o te kapahu hoki
mo to rere noa atu i waho i te moana.
Ho maha ke nga kupu a te Pihopa, a
te Kawana Kerei, i tohe ai ki nga Iwi
katoa o Niu Tirene kia tukua mai a
koutou tamariki ki nga kura, kua kite
hoki au i te mana o tenei mea o te
kura, ara, o te kupu a te Pihopa. I
marama ai i ahau, ka tekau ma iwa
oku tau ki nga kura noho ai. I toku
nohoanga hoki ki te kura Kareti, he
tokomaha nga tamariki maori o te
kura a te Pihopa i akona ki nga mahi
o to Pakeha, ko etehi he kamura, he
kai perehi pukapuka, he whatu kaka-
hu, he humeke, he kai mahi Pamu,
he kuki, ho tuari, he peka tunu rohi,
ho heremana kaipuke, he tini noa
iho nga mahi. Ko etehi hoki o nga
tamariki Pakeha o te kura Kareti ano
i akona hoki ki aua mahi ano. Ko te
tino take i mohiotia ai enei mahi; no
te mea i akona ko te reta Pakeha to
mua me te tuhituhi, muri iho ka hui-
huia nga reta, muri iho ko te korero
pukapuka Pakeha mo te whika. No
te mohiotanga ki enei akoranga, ka
tahi ka tukua e to Pihopa ki runga
ki nga mahi kura haere ai, ara, ako ai.
I ki hoki a te Pihopa, kei roto i nga
mahinga o te kura, kei reira he tao-
nga mona, ara, kei roto i te mohio-
tanga ki nga mea i akona ai te ta-
maiti ki te kura. He mea pai ano
mo nga Kaumatua, ki te hiahia koutou
kia ura ki nga tikanga Pakeha me
haere koutou ki nga Pakeha ranga-
tira noho ai; ki te kore me ki atu ki
o koutou Minita kia akona koutou ki
te Kura.
Heoi ano.
NGA RITENGA O TE HOKOHOKO.
NGA KAI O TE MARA.
Witi, 8 hereni, me te hikipene,
mo te puhera (62 pauna.)
Paraoa, 20 hereni, 21 hereni mote
rau pauna.
Papapa Witi, I hereni 6 pene, mo
te puhera (20 pauna).
Paraoa tuatoru, 10 hereni 11 mo te
rau pauna.
Kanga, 9 hereni, mo te hikipene
mo te puhera (56 pauna).
Taewa hua hou, 8 hereni, me
te rau.
Ooti, 7 hereni, mo te puhera
(40 pauna).
NGA KAI KINAKI.
Piwhi, 3 pene mo te pauna.
Kiko Hipi, 4 pene, mo te pauna.
Kuao kau, 5 pene, 6 pene, mo te
pauna.
Poaka ora, 3 pene mo te pauna.
KO ERA ATU MEA.
Pata (hou), 2 hereni mo te pauna.
Pata (tote), 1 pene, mo te pauna.
Hua heihei, 4 hereni mo te kau ma
rua.
Poaka whakapaoa, 1 hereni, 4 pene
mo te pauna.
Tiihi, 1 hereni mo te pauna.
Pipipi, 6 hereni, 9 hereni, te mea
kotahi.
Kuihi, 4 hereni, 6 hereni, te mea
kotahi.
Parera, 4 hereni, 5 hereni, takirua.
Heihei, 4 hereni, 5 hereni takirua
Muka papai, 20 hereni mo te rau
pauna.
PANUITANGA.
EO taku Punua to kata ku a ngaro.
He parani ano tona. Ko tetahi
o nga taringa-roa kua whati—e haere
taringa kotahi ana. Tona kara, he
whero; he ma kei te kopu, kei nga
kaokao. 
HORI HEREWINI.
Heretaunga,
10 o Hurae, 1858.
I taia tenei Nupepa i te perehi o
MEKENIHI raua ko MIUA, i Poneke.