Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 25. 26 April 1858


Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 25. 26 April 1858

1 1

▲back to top
TE KARERE O PONEKE



Ko te kai rapu, ko ia te kite.



[VOL 1, MANE, 26 O APERIRA 1858, NO.25]



The "KARERE O PONEKE" is pub-

lished every Thursday morning.

TERMS OF SUBSCRIPTION;- Twenty

Shillings per annum, payable half-

yearly.

TERMS OF ADVERTISING;- Three

pence a line for the first insertion of

all advertisements, and Two pence a

line for every subsequent insertion.

Advertisments wil be continued and

charged for until counter-ordered:

such orders in writing, as also all Ad-

vertisements (in English) will be re-

ceived at the INDEPENDENT Office,

Lambton-quay, on Tuesdays, at any

time before 4 o'clock, p.m.



PANUITANGA.

MEHEMEA ka hiahia te tangata
ki te tuhituhi reta kia taia ki
roto ki tenei Nupepa mo tuhi mai

"KI A TE PURA,
KAI TUHI o TE KAREKE o PONEKE."

Otira, ma taua tangata ano e utu
nga kapa e rua, e toru ranei, mo te
mera—kia tika ai te kawenga mai.



HE HOIHO NGARO.

KO TOKU hoiho kua ngaro. He
uwha taua hoiho—he whero te

ahua, he ma te ngutu. Kahore ano
i piri te parani. Ki te kitea e te
tangata ka utua e au kia Rima Pauna.
Naku.

Na TAMATI ERUINI MUKAKA.
Waikanae,

 18 o Pepuere 1858.



HE KAIPUKE TENEI, KO
PAMA,

e rere ana ko Wakatu, hei te 10 o
nga ra o Mei.

Me pa mai te tangata eke, uta tao-
nga ranei, ki a

PETUNE raua ko HANITA.

(Bethune & Hunter.)
Whare Hokohoko,
190 Aperira, 1858.

MOTE HOKO PUKAPUKA.

HE PUKAPUKA enei kei Otaki,
ara, he pukapuka Karaipiture,

ko te tehi wahi o te Kawenata Ta-
whito; ki te hiahia te tangata ki te
hoko, me haere atu ki a Henare Wi-
remu Taratoa hei Otaki. Ko te utu,
e rua hereni mo te pukapuka kotahi.
Ko nga Upoko enei i roto i taua

pukapuka.

Ko nga kai Whakariterite,

Ko Ruta,

Hamuera 1,

Hamuera 2,

Kingi 1,

Kingi 2,

Ko nga Whakapapa o Iharaira,

Ko nga Whakapapa ano.

H. W. TARATOA.



HE KIWI! HE KIWI!

EHOA MA, e nga kaiwhakangau
Kiwi, tahuri mai. Ko au tenei 
hiahia ana ki etahi Kiwi kia hopukia
mai e koutou—hei te mea ora.

Kei te pai o te manu te ritenga mo
nga utu: otira, ko te utu ano tenei
pai ai au:—

Mo te mea rahi ......... £200

Mo te mea iti ............ 100

Ma te pai o te manu ka whakanuia
ai nga utu, ma te kino ka whakaititia
ai. A, e pai ano kia maha nga kiwi
—kia rua te kau noa atu—e hokoa
katoatia e au.

NA TE PURA.
Poneke,
4 o Pepuere, 1858.



HE KOURA!

KO nga pakeha o raro iho nei, he
kai hoko Koura, ki te moni. E
nui ana nga utu e homai ana e ratou.

Ko te POURA ma,
(Wm. Bowler, Son & Co.)
Ko enei hoki,—

Ko TUATI ratou ko KINIROHI ma,

(Stuart Kinross & Co.)
Poneke,
17 o Hepetema, 1857.



PANUITANGA.

He Hoiho kei te haere i Rangi-

tikei nei. E wha nga tau o taua

hoiho; ko te ahua he whero. Ehaere

tahi ana me tana kuao. Me haere

mai tetahi tangata nona tetahi hoiho

kua ngaro, ki te titiro: ki te tika nona

ka whakaae au kia riro atu i a ia te

hoiho nei me tana kuao. Ko nga utu

mo te hopuranga, mo te ahatanga

ranei, mana ano e whakarite.

NA RAUPARAHA TE RINGA

Rangitikei,

15 o Pepuere, 1858


2 2

▲back to top
2
TE KARERE O PONEKE.
Ko te kai rapu, ko ia te kite.
MANE, 26 o APERIRA, 1858.
TE MAHI WHIRIWHIRI.
TIROHIA, e koro ma, nga reta nei
erua, ara, ko te whakamaoritanga o
aua reta. Ko te take o nga korero ko
te tomokanga o etahi maori ki to
Pukapuka-rarangi-ingoa. Na te Hu-
pariteneti o konei te reta tuatahi; na
to Kai-tuhituhi o te Koroni o Niu
Tirene to tuarua, he whakahokinga
kupu mo a tera. Heoi ra, hei te wiki
e takoto ako nei ka korerotia nuitia ki
tenei nupepa nga ritenga o tenei mahi,
o to Whiriwhiri: —
Whare o Te Hupariteneti,
Poneke, 24 o Noema, 1856.
E HOA,
He korero taku ki a koe
mo tetahi mea kia meatia e te Kawa-
natanga. Koia tenei, ko te tuhi-
tuhinga i nga ingoa o nga tangata
maori ki roto o te Pukapuka-rarangi-
ingoa o tenei wahi.
No roto i nga tau 1854-55 i wha-
kaurungia etahi, otira, kahore i wha-
kaarohia, no te mea i torutoru rawa
Tatou. Heoi, no tenei tau ka apitia
etahi atu: inaianei kua toru to kau
ma rima o nga ingoa tangata maori
kua uru ki roto o taua Pukapuka-
raranga- ingoa.
No te marama o Aperira kua pa-
hure atu ka puta mai nga ingoa o nga
tangata i Otaki e wha te kau ma iwa
(kei roto ano i tenei te pukapuka i
nga ingoa): mei kaua te mahi a Ika
kua whakaurungia aua ingoa. Na
Te Hira Ahitaua taua pukapuka i
homai ki a Ika—e korerotia ana hoki
nana taua pukapuka ingoa i tuhituhi.
Kua oti Te Hira Ahitana te whaka-
rite hei kai tuhituhi mo nga ingoa o
nga kai karanga mo tera wahi mo
Otaki. Nana i mea ki a Ika he rau
noa iho nga tangata maori e tuhituhia
e ia i roto i te tau e haere ake. No-
naianei hoki ka mea a te Harawira,
Ahitikona, he tokomaha nga tangata
maori o Otaki, me nga wahi tutata o
reira, e tuhituhia. E korerotia   ana
hoki, e pera ana te whakaaro mo etahi
atu wahi o tenei pito o te motu nei.
Na, ki toku whakaaro, he tikanga
tenei no etahi kia whakaititia a te Pa-
keha wahi i roto i te whiriwhiringa e
takoto ake nei, kia waiho te nuinga i
roto i te ringaringa o te maori, otira,
o etahi o nga Mihanere. Kua tupu
ke kikonei he ngakau whakaoho Ia
runga o tenei tikanga, a e nui haere
hoki ia ki te kahore e riria, e te Ka-
wanatanga. Ka taea ra tenei tikanga
e nga taha erua. Ki te pai nga pa-
keha noho kia mahi pera, ka tuhi-
tuhia hoki e ratou nga tangata maori
me ta nga Mihanere, ka arahina mai
ai ki te whiriwhiringa pera me te ka-
hui hipi. Na ka tupu he totohe, kei
nga pakeha noho te raneatanga o te
moni, ka riro i a ratou te nuinga,
otira, e rite tonu te kino o nga hua.
Na, kia kaua ai nga Pakeha a e tango
atu i tenei patu he e homai ana ki a
ratou, ka tuhituhi atu ai ahau ki a koe,
kia wawe ai e te Kawanatanga to wha-
kari i tetahi ture e kore ai tenei
mea.
Ka whakaaro nei ahau ko te maua
kua tukua ki a te Kawana mo te wha-
karitenga i nga Ture o te whiriwhiri-
nga ka whai tikanga ia hei whaka-
kahore i tenei mea whakatupu raru-
raru i waenganui o te Pakeha, o te
Maori.
Naku, & c.,
(Tuhia) I. E. FEATHERSTON,  
Hupariteneti.
(Tenei te pukapuka no roto.)
Ko nga tangata o Otaki.
Aperira 21, 1856.
Ko Mohi, Te Wharewhiti.
Ko Aperahama, Te Ruru.
Ko Hanita, Te Wharewakatea.
Ku te Kingi, Te Ahoaho
Ko Parakaia, Te Pouepa
Ko Pita, Te Pukeroa
Ko Huri Kihiringi,  Nga Whare
Ko te Wari, Takere
Ko Heta, Kianga
Ko Kopu, Tahaia
Ko Piriku, Ngahuka  
Ko te Kepa, Kirikiri
Ko te Hira, Katihiku
Ko Paraone, Toanguia
Ko Akatihe,  Tipao
Ko Tepeuaha, Punia
Ko Tamati, Puhiwaero
Ko Hura, Tehiraho
Ko Taituha, Tamipehi
Ko Ihaka, Npamura
Ko Wiremu Tamihana, Temanewha
Ko Kaio, Tepehimu 
Ko Amarama,   Tetokomako
Ko te Manihera, Tepaewaka
Ko Maika, Takakore
Ko Petuha, Ngaki 
Ko Tereturu, Kahoe
Ko Anaru, Heretaunga
Ko Kiriona, Te Rangikatutua
Ko Wereta, Rarua
Ko Tiopira  Tearu
Ko Kotua,
Ko Tumumahue
Ko Paraone, te Manuka
Ko Pita, Te Rakumia
Ko Puhikaru 
Ko Peniamine, Teaunui
Ko te Hemara, Tetewe
Ko Mukakai
Ko Pirimana, Te Pahu
Ko Enoka, Te Puehu
Ko te Kiro, Rangaika 
Ko Hemi, Hare
Ko Natanahira, Te Pahake 
Ko Takuwha, Te Kapahuka
Ko Henare, Rangitukia  
Ko Noa, Te Maruao
Ko Porokoru,  Kapeto
Ko Takioinoa
Te Whare o te Kai-Tuhituhi
o te Koroni,
56] Akarana, 30 o Tihema, 1856.
E HOA,
Ko tau pukapuka o te 24 o
nga ra o Noema, e  korero ana i te
tikanga tuhituhi ingoa o te tangata
maori mo to Whiriwhiringa, kua kore-
rotia, kua atawhakaarohia.  Maku e
tuhituhi atu ki a koe te whakaaro o
te Kawanatanga o Niu Tireni.
E kore e kitea i roto i tau pukapuka,
he tangata whai ritenga ranei aua
maori o Otaki i tuhituhia na i te ma-
rama o Aperira kua pahure atu nei.
He ritenga ranei o ratou pera me ta
te Ture ka whakarite, kahore ranei o
ratou ritenga pera. E watea ana enei
tikanga tetahi i tetahi.
Na, ahakoa whai ritenga etahi
maori e tika ai te tuhituhinga i o ra-
tou ingoa, he rahi te kino o te Kawa-
natanga mo ka tinihangatia ratou e
tetahi taha o te pakeha. Otira, e
kore e taea e te Kawanatanga te wha-
kakahore i te whakamaramatanga i a
ratou e tika ai te whakarite i o ratou
mea.
Kei ta te Pukapuka o nga Ture
kahore he putanga ketanga o te pa-
keha, o te maori. Rite katoa ratou e
whai ritenga ana pera me ta te Upoko
7 o aua Ture, mehemea ia e kore e
ngaro i ta tera i raro tonu iho. Ka-
hore hoki & te Kawanatanga mana,
ahakoa hiahia, ki te tango noa i a
wai ranei tona ritenga e haere ana ki
runga i te Ture. E kore hoki ia e
mea, e tika ana mana e whakataimaha
i a ratou, pakeha, maori ranei, e mea
aua ki te whakarite tika i o ratou
tikanga o to Ture Ko tenei hoki:
ahakoa tuhituhia katoatia aua tangata
maori, e kore pea e "whakaititia  a te
Pakeha wahi i roto i te whiwhiringa 

3 3

▲back to top
TE KARERE O PONEKE.
3
e takoto ako nei, kia waiho te nuinga
i roto i te  ringaringa o te maori" i
roto ranei i " etahi o nga Mihanere."
Heoi, e kore e iti te riri o te Ka-
wanatanga me ka tuhituhia noatia te
ingoa o te maori, e hara ia mo te
whakarite tika, otira " kia arahina atu
ki to whiriwhiringa me te kahui hipi."
Ka rite tonu te whakaaro o te Kawa-
natanga ki tau, me ka penei ka kawea
ki runga o to tikanga ngangare, ka
tupu pea te raruraru i roto i te pakeha
me te maori. E kore te Kawanatanga
e mea ka pera te kino o etahi mo te
aha ranei; otiia, ka whakaaro ia e
whakahaerea te whakaaro o te katoa ki
runga o te ara tika i riro mai ai nga
tikanga pai o te Ture e mau nei, a ka
whakarihariha  1 taua mahi he.
Ko te korero e mea ana kei a te
Kawana te mana e whakahoretia ai
nga mea pera ka haere ki runga o te
pohehetanga. Heoi ano te maua o te
Kawana, kia whakaritea nga kaha o
nga wahi whiriwhiri; kia karanga te
tokomahatanga o nga kai whiriwhiri,
me era atu mea. Otiia kahore ona
mana e kahore ai nga tikanga kua oti
te whakarite. Na ko te Ture o te 5 o
nga ra o Maehe, 1853, te whakaotinga
i to mana o te Kawana i runga o tenei
mea me ta te Pukapuka-Ture. 
Na kei ta taua pukapuka e kore e
tika mate Kawana e whakarite i nga
mea kua tukua atu ma te Runanga o
mea, e kore ano hoki te Komiti Ra-
ngatira o Ingarani e tuku ki a te Ka-
wana tetahi tikanga, ki te Runanga
hoki tetahi tikanga ke, mo te whaka-
haere i tenei e rite ai nga Ture katoa
o tana Pukapuka. Ma konei e kore ai
nga hoa o te Kawana e mea atu ki a
ia kia whakaaetia e ia he tikanga e
poka ke ana i ta te Ture.
Heoi ra, maku e tohutohu atu ki a
koe ko te 30, me era upoko erua o
raro iho, o te Panuitanga o te 5 o nga
ra o Maehe, 1853, e tuku atu ana ki ia
kai whiriwhiri tetahi mana e tirohia ai
te pukapuka e takoto nei tona ingoa.
Ma tenei mana hoki ka araia ai nga
tinihanga. Otiia e kore e tika mana
e aru i te he o tera. Engari ma nga
tangata katoa o te wahi o Poneke e
whakaaro tika, kia kaua ai e arahina
hetia e te riri kino o te ngakau
tetahi ki tetahi—penei, ka kino haere
nga tikanga o te Ture ki reira.
 Ka whakawhetai atu ahau ki a koe
mo tau homaitanga  i tenei mea ki
te aroaro o te Kawanatanga.
Naku, & c.,
(Tuhia) E. W. STAFFORD.
Kua puta mai te rongo mo nga
kaipuke erua kua paea ki uta no roto
i enei ra. He kuna anake aua kai-
puke—ko Reri Kerei raua ko Poti-
Karahiko. Ko Maua to moutere i pa
ai a Reri Kerei, ora noa ake nga
tangata; tena ko Poti-Karahiko
kua wahia ki runga i nga kamaka i
Porangahau, horo katoa nga tangata.
Kotahi te pukapuka no Manawatu
kua tae mai ki ahau. Nawai ranei
tenei pukapuka, kahore hoki he ingoa
o roto. Ko te tako o aua korero ko
te he a tetahi tangata ki a Rangiamo-
hia. Ki te hiahia te tangata nana
tenei reia kia taia e au ki te Karere
me tuhi mai ra ia, a ko reira whaka-
maramatia atu ai e au ki a ia nga
ritenga o tenei mahi.
KAI TUHI.
He reta anu enei kua tae mai, a
kei te takoto tonu. Kei riri noa te
tangata, kei ki e kapea ana tana reta
ki waho. Kao: he maha no era atu
korero te taia ai inaianei; erangi kei
nga wiki o muri ake nei ka uru ai ki
enei rarangi. Na mea ma nga reta—
na Tamihana, na Naera, na Raniera,
na Parakaia, na Mihaka, na Nahona,
na Wiperahama, na Nepe, na Poitete,
na te tokomaha noa atu.
KAI TUHI.
KO KIRIHI.
Whakaakoranga i te hunga tamariki.
Tera tetahi whenua o tenei ao, ko
tona ingoa ko Kirihi. Kei Oropi
taua whenua kei te taha o te moana
nui, e takoto ana i waenga o enei tu
whenua, o Oropi, o Awirika, o Ahia;
ko taua whenua he whenua iti, he iti
iho ana i Niu Tireni, otira, ko nga
tangata nana i noho taua whenua
imua he Iwi kaha, he Iwi tino, tino
rangatira.
He aha ranei te take i kaha ai, i whai
maua ai taua Iwi nana i noho te whe-
nua nei, ara, i nga wa onamata? He
whiwhinga pea no ratou ki te koura,
ki te tini noa iho o nga taonga o
tenei ao!  Kahore pea!  ahakoa i pai
te turanga o tenei whenua, ahakoa i
tu i waenga tonu o nga whenua katoa
kua nohoia e te tangata i aua wa,
ahakoa i taiawhiotia o to moana, a he
nui nga kokorutanga, nga awa hoki
hei tomokanga mo te kaipuke, ahakoa
i momona tona whenua i pai hoki to
tupu o nga rakau o reira, ahakoa i pai
te ahuatanga o nga rangi, kahore i
nui te werawera kahore hoki i kaha
te ngau o te makariri, ehara i enei
tini mea katoa i whai kororia ai, i whai
mana ai tenei whenua imua. Kahore
rapea, otira ko te putake o tona kaha
koia tenei, ko te kura, ko te tahuri o
nga Iwi o taua whenua ki te mahi
whakaako. Ko nga tamariki katoa
he mea hoatu tonu kite kura, ma to
tohunga ratou e whakaatu ki nga tini
mea i pai ai hei mohiotanga mo ratou,
kia whai rangatiratanga ai ratou, kia
piki ake ai hoki i roto i nga Iwi katoa o
te ao. Kotahi te kuare o te maori ko to
kore tuku atu i nga tamariki ki to
kura, kia whiwhi ai ratou ki te mohio-
tanga; he aha hoki te pai kia noho
tonu te tangata i roto i te pouritanga,
no te mea e pouri tonu aua te nga-
kau maori, kahore he maramatanga
i roto. E tika ana ano te whakare-
renga o te maori i etahi o ona mahi
kuare o mua—na te whakapono hoki
enei i pehi. Otira he nui nga mea
pai o te Pakeha e takoto nei, kahore
hoki i te mohiotia e te Maori, he
kuare hoki no ona whakaaro. A na
reira i whakahuatia ai te kupu nei,
tukua nga tamariki ki te kura, kia
akona ai ratou ki te tuhituhi, ki te
korero pukapuka, ara, nga pukapuka
pakeha, a ma aua pukapuka e wha-
kaatu i nga tikanga o te Pakeha ki
te Maori, no te mea ko nga pukapuka
pai o te Pakeha he mea tuhi e nga
tino tangata tohunga o tenei ao, a ko
a ratou whakaaro pai hoki kei roto.
Otira kaua te tangata e mea ma
tona mohiotanga, kautanga ki nga
tini mea o tenei ao ka ora tonu ai ia.
Kahore, tititiro. Ko taua whenua kua
korerotia  nei, a Kirihi, kua kore noa
iho ona mana, kua riro taua whenua
i te Iwi ke. Akuanei pea te maori
ka ki mai ai, Ha! he aha te pai o te
matauranga a te tangata ki nga tini
mea o tenei ao? e kure ia e ora i
enei!  E tika ana, otira me haere
tahi te whakapono me te mahi kura.
A ma reira ka tohungia ai te tangata e

4 4

▲back to top
4
TE KARERE O PONEKE.
te Atua o runga rawa; a ka ora tonu
ai te tangata.
Ko nga tino hoa aroha o te Maori
i te tuatahi, ko nga pononga o te Atua
ko nga Minita, muri mai ko te Kawa-
natanga; kei a Kawana Paraone hoki
te kupu atawhai o to tatou Kuini o
Wikitoria ki nga Iwi otenei motu;
ko te painga anake hoki ta te Kawana
i kimi ai mo ona hoa maori. E hara
te maori i te Iwi kuare, kore wha-
kaaro, otira e whiwhi hohoro ia ki te
mohiotanga o tona hoa pakeha, ki te
mea ka tahuri atu ia i tona tamariki-
tanga ki te kura. Na te Atua hoki i
homai i te ngakau mohio ki a ia, te
ngakau tango hohoro i nga mea e
whakaaturia mai ana e te kai whaka-
ako ki a ia.
R. W. W.
HE PATUNGA TANIWHA.
Ko te patunga o Pekehaua.
Muri iho i te matenga o Hotupuku, 
ka rongo te tokomaha o nga iwi o
Rotorua, ka tonoa mai te korero a
Hororita, a wai ranei, ka tae mai ki te
tini kaitoa nei, ka rongo ratou. Tera
ano tetahi Taniwha kai tangata ki te
Awa-Hou e noho ana, kua kitea hoki
tenei Taniwha, i peratia hoki te ki-
tenga me tera i te mania i Kaingaroa.
Ko nga tira haere mai o Waikato,
o Paterere, e ngaro ana ki whea ra,
a, ko o Rotorua tira e haere aua ki
Waikato, e ngaro aua ki whea ranei,
ki whea ranei. Ka rongo ratou i
enei korero, heoi, ka whakatika mai
te rau-ma-whitu ano o te tini kaitoa
ra, ka tae mai ki te Awa-Hou, ka
korerotia nga tikanga, a ka oti. Ka
ma atu, " Kei whea e noho ana," ka
mea atu te hunga whenua, " Kei roto
i te wai e noho ana, kei uta ranei;
ko wai hoki e aia kite," ana, hua atu
he pena hoki pea me tera kua mate.
Katahi ka tikina he kareao i te
ngahere, hei hanga taiki; ka tae mai,
ka ranga ki te taraheke, ka oti; e rua
pea papanga o te kareao, e toru ranei
ka oti. Ka tahi ka whiria he taura,
hei whitikiranga ki te taiki, ka oti,
mo te Taniwha, ka rite tonu. Ka
tahi ka peratia ano nga korero me
tera i patua ra i te tuatahi, ka rite;
te ahua o te hau ka rite. Ka tahi ka
haere te hunga ra, me te karakia
haere atu i nga karakia; nga ingoa o
nga karakia, he puni, he wero-Tani-
Nawai i tawhiti, i tawhiti, a ka tata
atu ki te taha o te puna i noho ai, ko
te ingoa o taua kopua ko te Waro-
Uri; a ka eke tonu ki runga ki te
pareparenga o te awa, ka mutu ka ka-
rakia, heoi ka noho a pahi te rau-
mawhitu nei i reira.
Ka tahi ka uiuia tetahi tangata tino
manawanui o taua ope, ka whakatika
tetahi o nga rangatira o te ope ra, ko
Pikatia te ingoa. Ka mau ki te taiki,
he mea puhipuhi a runga, me nga
taha, me raro, ki te puhi kereru; me
nga taura hoki, he mea whitiki ki te
taiki, a he mea poria ki te punga hei
whakatoimaha. Ka makere ki te wai
ratou tahi ano ko nga hoa, ka rukuhia
ki roto ki te puna e huake ra i raro i
te whenua. E ruku ana te hunga ra,
e mahi aua te hunga i noho i runga
i a ratou nei tini mahi, ara i a ratou
nei taputapu, i te karakia. Rupeke
rawa nga karakia puni, nga karakia
whakaruhi, nga karakia were-wero
Taniwha, nga whakauutu, me te tini o
nga karakia Taniwha.
He oi, ka momohe ra pea ona tua-
tara e ngana nei ki te kai tangata
mana, ka tatu iho a Pitaka ratou ko
nga hoa ki raro; rokohanga iho, e
noho ana i tona kainga pai, tauware
atu te maia ra, herehere kau ana te
taura, ehara! kua puta ki tua. Ka
tahi ka kumekumea iho, ka mohio te
hunga i runga, ka tahi ka hutia ake
ki runga te hunga ra me te Taniwha
hoki, ka haere tahi ake ratou tahi.
Otira he karakia hiki, koranga,
he whakamaiangi ake ano tetahi, he
nui hoki, e kore e taea i te toimaha
iho.
Nawai i raro, i raro, a ka marewa
ki runga maori ai. He oi, ka toia ki
uta takoto ai, a hohoro kau ana te
tangata ki te aki i te patu ki nga kauae
o te ika ra. E ao koa hoki ianei te
mea i rite ki te ika, ta te mea no te
wai ano tenei.
He oi, ka pa te karanga ki nga pa
katoa o Rotorua; ka huihui mai nga
iwi ki te matakitaki i to ratou ito.
Kua toia ki uta takoto ai; ano, he
tohora nei ano i Otira, kihai i tino
rite ki te tohora katua; engari me te
kuao a te tohora nei te katete e ka
takoto. Ka tahi ka haehaea taua ika
nei hei kai ma ratou, pawharatia tonu-
tia i te riri, takoto ke atu, takoto ke

Haere rawa iho ki roto i te puku, e
puranga ana te mahi tupapaku, ano!
he ana koiwi e ka pukei, kua. pau ra
te horo he rangi ke; haere pakikau
tonu ki roto, o nga wahine,, 0 nga tama-
riki, o nga tane; te mahi a te kahu-
waero, a te topuni, a te mawhiti, a te
puahi, a te kahu-taniko, me te tini o
te kakahu. Nga rakau ano, nga tao,
nga tokotoko, nga meremere, nga
onewa, nga patu paraoa,, nga paraoa
roa, nga maipi, nga pou whenua, nga
paiaka, nga mahi a te amonga o te
kai nei a te kaniwha, a te pere, ano ko
te whare huata a Maui, e ka pukei.
Ka tahi ka tutua ki te taha hei kai,
hei hinu, heoi, pau ake ki roto i
nga puku, erangi ko nga tupapaku i
tanumia ki te rua.
Ka hoki te tini toa ra ki to ratou
nei kainga ake ano, ko Mangungu te
ingoa o taua pauna, tau mahi, e te kahi,
ka waia ki te kai Taniwha.
No te Pukapuka a Kawana Kerei.
NGA RITENGA  O TE HOKOHOKO
NGA KAI O TE MARA.
Witi, 8 hereni, mo te puhera
(62 pauna.)
Paraoa, 19 hereni, 20 hereni, motu
rau pauna.
Papapa Witi, I hereni 6 pene, mo
te puhera (20 pauna).
Paraoa tuatoru, 10 hereni 11 mo te
rau pauna.
Kanga. IO hereni, 11 hereni, mu te
puhera (56 pauna).
Taewa hua hoa, 8 hereni, 10
hereni, mo te rau.
Ooti, 6 hereni, 7 hereni, mo te
puhera (40 pauna).
NGA KAI KINAKI.
Piwhi. 3 pene mo te pauna.
Kiko Hipi, 3 pene, 5 pene, mo te
pauna.
Kuao kau, o pene, 6 pene, mo te
pauna.
Poaka ora, 4 pene mo te pauna.
KO ERA ATU MEA.
Pata (hou), 1 hereni 2 pene mo te
pauna.
Pata (tote), 9 pene, 11 pene, mo te 
pauna.
Hua heihei, 2 hereni mo te kau ma
rua.
Poaka whakapaoa, 9 pene, 1 hereni,
mo te pauna.
Tuhi, 1 hereni mo te pauna.
Pipipi, 6 hereni, 9 hereni, te mea
kotahi.
Kuihi 4 hereni, 6 hereni, te mea
kotahi.
Parera, 4 hereni, 5 hereni, takirua.
Heihei, 4 hereni, 5 hereni takirua.
Muka papai, 20 hereni mo te rangatira
pauna.
I taia tenei Nupepa i te perehi o
MEKENIHI raua ko MIUA, i Poneke
NUI TIRENE.