Te Karere o Poneke 1857-1858: Volume 1, Number 16. 25 January 1858 |
1 1 |
▲back to top |
TE KARERE O PONEKE Ko te kai rapu, ko ia te kite. [VOL I, MANE, 25 o HANUERE 1857, NO 16] The "KARERE O PONEKE" is pub- lished every Thursday morning. TERMS OF SUBSCRIPTION;- Twenty Shillings per annum, payable half- yearly. TERMS OF ADVERTISING;- Three pence a line for the first insertion of all advertisements, and Two pence a line for every subsequent insertion. Advertisments wil be continued and charged for until counter-ordered: such orders in writing, as also all Ad- vertisements (in English) will be re- ceived at the INDEPENDENT Office, Lambton-quay, on Tuesdays, at any time before 4 o'clock, p.m. PANUITANGA. MEHEMEA ka hiahia te tangata ki te tuhituhi reta kia taia ki roto ki tenei Nupepa mo tuhi mai "KI A TE PURA, KAI TUHI o TE KAREKE o PONEKE." Otira, ma taua tangata ano e utu nga kapa e rua, e toru ranei, mo te mera—kia tika ai te kawenga mai. PANUITANGA. KO nga tangata Maori kua tango mea i toku Whare hoko taonga i Poneke, na kahore ano i utu, me hohoro ratou te whakarite i aua utu; kei tahuri atu au ki te Kai Whakawa. No te mea, ko nga Pakeha no ratou nga taonga i au, kua pa mai ki nga atu;—heoi ra, ma te homaitanga i era moai ka kaha ai au te utu i era pakeha. NA WIREMU TONIKI. Otira, na Maia. KO EKEREHA HE HOIHO TARIONA HE Hoiho papai rawa tenei; ko tona matua tane ko Hamihona —ko te hoiho tera o te Hamona, i utaina mai ra hoki i tawahi. Ko nga tau o tenei tariona, ewha; ko tona kara, he whero; he hoiho whaiti—ata- ahua hoki. Te kau ma rima nga hoi- ho uwha i ekengia a e ia i te tau kua pahure nei,—a, hapu katoa ana ratou. Kei Wangaroa e noho ana inaianei— kei te kainga o Te Miti raua ko Re- wana. Hei te tuatahi o Noema, (te marama e takoto ake nei) ka timata ai tana mahi whakaeke. Ko te utu mo te whakaekenga kotahi, e toru pauna, me nga hereni e toru, (£3 35s.) Ko te kaari hei nohoanga mo te hoiho ina tukua atu kia ekengia, he kaari papai —he pai hoki no nga karaihe (taru- taru); kotahi te marama e noho ana ki reira kahore he utu,—heoi ano te mea e utua ko" te whakaekenga kautanga. Wangaroa, Wairarapa, 1 o Oketopa, 1807. HE KAI HOKO MUKA, ME TE HU- RUHURU HIPI. KO nga tangata o raro iho nei. He nui te utu e homai ana e ratou. Ko te WAHAREI ma. (Worsely & Co.) Poneke. PANUITANGA. HE HOIHO kei te haereere i Pa- ramapoa, i Poneke nei. He uwha taua hoiho; ko te ahua, he whero; e haere tahi ana me tana kuao, —he miura te kuao. Na 1 ki toku wha- kaaro noku ake ano tenei hoiho (mo tana kuao hoki), otira, he tupato noku kei tango pohehe au i te taonga o te tangata ke, i panuitia ai e au enei korero. Tera pea he tangata kua ngaro tona hoiho: heoi ra, me haere mai ia me titiro—koia ranei tenei. A ki te tika ka whakaae au kia riro te hoiho nei (me tana kuao) i taua ta- ngata. Ko nga utu mo te hopuranga, mo te ahatanga ranei, mana ano e whakarite. Na WIREMU RAKIWHATA. (Wm. Luxford.) Hepetema 23, 1857. HE KOURA! KO nga pakeha o raro iho nei, he kai hoko Koura, ki te moni. E nui ana nga utu e homai ana e ratou. Ko te POURA ma, (Wm. Bowler, Son & Co.) Ko enei hoki,— Ko TUATI ratou ko KINIROHI ma, (Stuart Kinross & Co.) Poneke, 17 o Hepetema, 1857. PANUITANGA. TE TIMA WONGA WONGA. WHAKARONGO MAI! e koutou, e nga tangata e mea ana ki te haere i runga o tenei Tima. Kia takoto ra ano nga utu, ka tahi ka tika kia eke te tangata ki runga. Ki te mea ka waiho kei muri o te ekenga, ta homaitanga, na, ka nui ake nga utu. Na TE TAKANA. (R.J.Duncan) Poneke.
2 2 |
▲back to top |
TE KARERE O PONEKE. Ko te kai rapu, ko ia te kite. MANE, 25 o HANUERE, 1857. TE TIMATANGA O TE TAU 1858. HE tau hou tenei ka puta nei te tau o to tatou Ariki, Tahi mano waru rau rima te kau ma waru. Kua whakaae- tia to tatou Karere kia mahia tonutia —hei korero ma te hunga kimi wha- kaaro—hei matakitaki ma te tangata mohio—hei oranga ma te ngakau o te tangata maori. Heoti ano te mea i ata rite hei kimihanga mohiotanga ki nga ritenga a o koutou tuakana pa- keha, he pukapuka. Ko te takoto- ranga hoki tera o nga whakaaro to- hunga katoa. Me tuku pea ki to tatou kupu wha- karite omua. Kua kokiritia to tatou nei waka ki te moana—kua tohungia tona iho ki waho—kua tu tona koma- ru: heoti ano te whakaaro o tona hunga, Tatou ka rere ki nga wahi marama o te Ao—kia uaua tatou e kimi ana i nga wahi katoa—mei kore e kitea tetahi painga mo tatou. Otira, e hoa ma, ma te uaua anake ka taea ai. Ki te ngoikore nga kai hoe ka hoki tere ki muri to tatou waka. A, kia takoto ano hei oranga ma nga kai mahi ka whai kaha ai ratou. Ki te pai koutou kia whakaritea tonutia tetahi taha o te perehi o Po- neke hei ta i te reo mauri, kei kaipono koutou ki nga mu e ora ai taua perehi. Kua takoto pai etahi o nga utu mo te awhe tau kua pahure—ko etahi kiano i rite noa. Ko nga tangata maori kua whaka- uru i o ratou ingoa mo te Karere o Poneke, koia enei 120; e rua tekau hoki nga pakeha e tango ana i tenei Nupepa, hei tirohanga roa ratou i nga korero a nga hoa maori. E ki ana matou kia whakatokomahatia nga kai hoki—hei reira ano ka whakanuia nga papa o to tatou nei Karere. HE WAIPUKE.—No te Mane, te 18 o nga ra, i kapi katoa a Heretaunga i te waipuke. E hara i te hanga te waipuke nei—i Mungaroa puta noa ki waho ki te wahapu ngaro katoa i te wai. Kua maha nga ekenga waipuke i Heretaunga i nga tau kua pahure. tukunga iho o tenei, he tangihanga tupapaku; 14 nga pakeha i pahemo Te ora ai etahi o enei. he po te wahi i eka ai te waipuke; kihai i roa ka tere ko nga whare me nga tangata ano kei runga e piri ana—hemo ino. Ko nga taewa kua pirau katoa; te kanga hoki me te witi, he iti te wahi i ora. Ta te waipuke hoki! he wha- kangaro i te oranga mo te tangata. E hara i te hanga te hemonga kara- rehe—te kau, te hoiho, te hipi, te poaka: me nga taiepa kaari, aha, aha, kua pakaru katoa. Heoiano te wahi i tino pouri ai ma- tou ko te hemonga nuitanga o te tangata. Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Oketopa 30, 1857. E HOA MA,—Kua kite ahau i nga korero o te nupepa maori nei, a e whakapai ake ana hoki ahau ki o koutou nei whakaaro. Otira, e hoa ma, e kimi ana hoki toku whakaaro ki te tikanga e whiwhi ai tatou ki te pai. Toku whakaaro ianei, kotahi tonu te tikanga e uru ai tatou ki te pai— ma te kura anake ma te ako hoki i te reo pakeha; ma reira, ka mohiotia ai nga ritenga nunui. Ko to tatou riten- ga koki inaianei, kei te whai tonu i nga ritenga e ngaro ano. Ki toku whakaaro hoki, me he mea e kimi ana tatou i nga mea ririki, ka taea ano hoki nga mea nunui. Ina hoki ko te whakaaro o te tangata inaianei, kei te kimi ki te tikanga e uru ai ki te ritenga pakeha. Kia rongo mai I koutou. Ma te kura anake ka uru ai tatou ki nga mahi pai katoa a te pakeha. Titiro hoki koutou. E ki ana te tangata maori, ma te whaira- watanga kite moni, ora ki te taonga, ma reira ka whiwhi ai ki te tikanga pakeha. Kia ki ake au mo tenei whakaaro, e he ana. Te heki a au, ko te ahua kau o waho o te taonga ka mohiotia e tatou. Tena ko nga ritenga o roto,, ekore e kitea : no te mea, ko te taunga, ehara tera i te painga mo tona wairua Ko te take tonu hoki tenei i he ai tenei moutere, a Niu Tireni. Ina hoki, e mea tonu ana te whakaaro o to tangata kia wawe tonu ia te tae ki te ritenga pakeha. Ki toku whakaaro ianei, ekore e tae, no te mea ko nga ritenga pakeha. Engari, ko taku e kite nei, ma te kura anake ka taea nga mahi nunui, me nga ritenga huki o nga tikanga. Ki toku whakaaro hoki, e toru nga mea e kore a taea e tatou a te pakeha. Te tuatahi, ko te reo: Te rua, ko te korero pukapuaka pakeha; te toru, ko te tuhituhi pakeha E toru enei meake a au, me he mea ka taea enei e tatou ka uru ki nga mahi nui o te pakeha No te mea, ko etehi o nga pakeha rangatira ekore e tahuri mai ki a tatou, no te mea, he kuare no tatou ki nga mea e toru—ki te reo, ki te tuhituhi, ki te korero pukapuka pakeha. Ina hoki ko etahi o nga pakeha, ara, ko nga minita, kei te aroha mai ratou ki a tatou. Te take, he mohiotanga no ratou ki to tatou reo. Kia rongo mai koutou, e hoa ma. Mehe meake hiahia to tetehi tangata kia ura ia ki te tikanga pakeha, kei a ia ano tona whakaaro. No te mea e kore hoki e pai ki te ka- ranga noa atu ki nga tangata, E hoa ma, tatou ka whakauru ki roto i te tikanga pakeha. E he ana tenei whakaaro. Engari, ma tetehi tangata e timata te pera. No te mea, e mohio ngutu ano ta tatou korero ki roto i nga nupepa. Engari, me he hiahia vvhai to tatou i te tikanga Pakeha, me karanga nui ki nga tangata o tenei pito o to tatou mou- tere; kia runangatia nuitia e nga tangata, kia mohiotia ai hoki nga whakaaro maori o tetehi tangata. Heoi ano enei korero. H. W. TARATOA. KI te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke." E HOA, e te kai ta o te Karere Maori o Poneke, me nga rangatira maori, nana i whakatakoto enei ko- rero, kua tae mai nei ki Akarana, i te tau o to tatou Ariki, 1857. Kua kite nei nga pakeha, me nga Maori katoa e noho aua ki Akarana nei; kua matakitaki nei nga iwi pakeha, me nga iwi Maori ki te tika o to koutou Karere, no te mea hoki ko te tikanga o tena mea o te rongotaima, he mea whakararuraru. I te ritenga o te Nama e piki ana nga utu, no te mea hoki, ko te ritenga o tena mea o te rongotaima he mahi whaka pohara i te tangata. No konei kaore e tupu te moni ki nga Iwi Maori i te ritenga
3 3 |
▲back to top |
TE KARERE O PONEKE. 3 maori. E mea ana nga pakeha, kia noho te tangata maori i runga i te tika a ai tona whakatauki he maori, maori tonu iho te ngakau. E rite koia i te tangata maori nga ritenga o te pakeha, no te mea he ritenga pake- ke, te ritenga rongoa i te moni, e kore e mohiotia e to te maori ngakau: ahakoa nui te moni kite tangata mao- ri, rukeruke ake kua poto; muri iho kua pohara ia, no reira ka hiahia ia ki te nama, no konei ka kore e tupu te moni i te tangata maori, ara, rere i rite hoki te tangata maori ki te ta- maiti i haere ki te whenua tawhiti tana taenga ki taua whenua tawhiti he nui ano ona taonga me ana moni, pau ake—kihai i toe tetehi wahi ona ta- onga: hei ritenga ki nga tangata maori e kuare tonu nei ki nga ri- tenga pakeha, engari pea nga tangata maori o kona, o te wahi ki Poneke, e matau ki nga ritenga a te pakeha, ina hoki kua matau nei ki te whakatakoto i enei tikanga roto ki tenei Karere. Tenei te mea i tino painga e taku wha- kaaro, matua rapui te rangatiratanga o te Atua, katahi ka kitea nga ritenga o nga mahi pai katoa. E miharo ana taku whakaaro ki tetehi wahi o tenei Karere, ara, o te Karere o Poneke, —ko te wahi tenei i tino painga iho e au, kia noho te tangata i runga i te ritenga o te Kura, ma reira ka tupu ai te pai ki nga tangata maori Ekore hoki e tupu he mohiotanga mo te tangata ki nga ritenga maori: i te ritenga o te Kura, katahi ka mohio- tia nga ritenga, te whakahaerenga o nga taonga e te pakeha hoki. I tupu mai tona mohiotanga i te Kura: he mea ata whakaako marire ratou katahi ratou ka mohio ki nga ritenga. E hara hoki to te pakeha mohiotanga i te mea kihai ratou ia kona. Me pera ano tatou me nga pakeha, me whakaako kia ata matauria unga ritenga pakeha, oti- ra he mea tika ano kia rapua e tatou te ritenga pakeha. Ka tika kia ngote te tamaiti ki te waiu o te whaea, ka tika ana kia kimi te tamaiti ki te u o tona whaea; me ngote tonu tatou nga iwi; maori ki nga ritenga pai e tupu ai te tangata, otira ko nga tino mahi ma te tangata o te Ao. Ko a te Atua mahi, me tino rapu te tangata i era mahi. E ki ana hoki te Karaipi- ture, "Rapua e koutou nga Karaipiture oranga tonutanga mo koutou." Ka mutu aku kupu ki a koutou. Na WAATA KUKUTAI. Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Otaki, Oketopa, 22, 1857, E hoa, tena koe. Ka tahi ka wha- kaatu i oku whakaaro i nga tikanga o Otaki kia kite ai koutou—a koe hoki e vi Hapi Te Rawharitua. E hoa, e Hapi, kia taua nei ko te Kura te ara ki te matauranga ki nga mahi o te Atua. Ma te wehi ki te Atua ka kite ai te tangata i ona he. E ta ma, e Wi Hapi, e Wi Tako, me pewhea koia oku he e kite iho ai koutou? Ko tatou hoa pakeha, ko te mahi ra tena e piri atu ai tatou ki nga pakeha whakatakoto tikanga ai, e piri mai ai hoki ratou ki a tatou, ara ka pai au ki tena tikanga. Tena, ma te tuku whenua ka marama ai te ngakau? Kahore. Ma Matene ma tenei kupu, te whenua. Kua tukua paitia atu a Rangitikei ki a Kawana Kerei, ki a te Makarini. Kua kite raua i te wahi i puritia, kua mohio hoki ki nga kanohi, ki nga ingoa o nga tangata pupuri. Kei whea te wahi takoto noa? Kotahi ano te Roputini kei Manawatu: kapi katoa toku wahi whenua i ona kau. Ka toru oku tononga ki a ia kia utua, kahore i whakaae. Erangi i ki mai ia ki au, me whiu mai ana kau i toku wahi. 1 tika ano tana korero i whiua ano e ia, erua tau e whiu ana. na, inaianei kua kite rawa ahau kei toku wahi e kai ana. He aha koa, me tono e au ki a Kawana Paraone raua ko Te Makarini. Taihoa hoki etehi whakaaro oku e tuhituhi atu. Na PARAKAIA TE POUEPA. Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Waikanae, Oketopa, 1857. E hoa, E awheke iho toku ngakau ki enei korero kua taia nei ............ Toku whakaaro tenei, mo whakauru atu ki roto ki te ritenga pakeha, kia tutakitakina kia kotahi ano he inenga mo nga pakeha, mo tatou; inahoki kua tae mai to te Kuini aroha ka taua, ki ona huanga. Kua tae mai nei ko te Kawana Kerei—whakatako toria iho nei to raua nei aroha ko! e Kuini, ko nga huarahi haerenga mo matou. Koia ra tenei e noho maori me nga pakeha, o tenei pito o io tatou nei motu. Whakarongo kau ana te taringa ki hau mai o te rongo o te keri koura o Aorere. Ki toku wha- kaaro e pai aua ano, kotahi ki te kimi koura, kotahi ki te ngaki taewa, kanga hei hoatutanga ki nga e wanaunga pakeha, hei kohi mai i etahi mea mo matou; ko etahi hei mu pamu, kaata; ko tetahi tawetawe mo matou, mo nga potiki hoki—kei mate i te mataotao. Na to hoa, Na HOHEPA NGAPAKI. Mo te Karere o Poneke. Rangitikei, Oketopa 12, 1857. E hoa ma, e oku whanaunga katoa, e noho ana ki runga, ki raro, ki wae- nganui, ki tetahi taha, ki tetahi taha, o Niu Tirene. He kupu taku, he mea whakaaro naku kia taia mai ki te Nu- pepa reo maori hei matakitaki, hei kimiha! nga ritenga pai ma nga tangata katoa—kaua ki te ritenga kino: tena te kupu kei a HEMI I, 27, "Ko te whakapono e pono ana e kino kore anake te aroaro o te Atua te Matua ko ia tenei, kia tirotiro i nga pani, i nga pohara i te ratou matenga, a kia tiaki ia i a ia ano kei kino i te ao." Ta te mea, ko te ritenga o tenei kupu, he arai i te kino, kia waiho ko te pai anake, ara, ko nga purapura e ruia ana e te tatou hoa Minita, e te Ka- wana te ki—ko te pai anake o te remu o te Kuini a atawhai nei ia a tatou. Ka mutu. Na WIREMU TE WAIRANGATIRA. Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Aorere, Tihema 25, 1857. E hoa Mau e hoatu enei kupu kia taiaki te perehi maori o Poneke. E hoa roa, e nga tangata katoa o Puneke. Tena ra koutou i te ra o to tatou Ariki o Ihu Karaiti, i te wiki o te Kirihi- mete—te wiki i haere atu ai matou ki Tukurua. Kihai tetahi o ratou i mahue iho. Ka rupeke maua ki reira i te ra o te whanautanga o te tatou Ariki. Ka mahara o ratou rangatira a Pirika, mate iho nga poaka erua, kotahi hipi. Ru- peke rawa ake maua kotahi rau kia Ngatitoa, ki a ia iwi, ki a ia iwi. Heoti ano era kupu. Mau e hoatu enei kupu ki te Nu-
4 4 |
▲back to top |
TE KARERE O PONEKE. Ko nga moni enei o te Tikini—i a Wiari, erua panui weiti, me nga au- mihi erua; i a mawene, kotahi pauna witi, etoru aunihi; i a Wiremu Te Tore, kotahi pauna wehi. Heoiano enei korero ki a koe, kahore he moni. Kia hohoru te hoatu ki te Nupepa. Heotiano. I Na to hoa aroha, Na TAMAITI WIREMU TAMAHUA Ki te Kai ta o te Karere o Poneke. Ohara, 15 o Tihema, 1857. E hoa, Tenei taka kupu whakarite ake mo nga kupu a o tatou hoa e kitea iho nei e tatou o ratou nei kupu me o ratou nei whakaaro. Ka tika nei o ratou kupa e mea mai nei ki nga tangata o Heretaunga. Ko nga tangata o Heretaunga o noho ana i ranga i te wairua o te whenua. Ka mea taku whakaaro, kei te penei katoa nga whenua me Heretaunga nei, no te mea ko te mana o te whenua kei a Kuini. E oku hoa tangata Maori, he kupu patai tenei naku, me ko hea te whenua i toe te nama e te Kuini? Ko konei au ka mea kia tika o tatou whakaaro, me a tatou korero, ki nga whakaaro, ki nga korero, a o tatou hoa pakeha. Heoi ano, ka mutu. Na IHU RIWA TE TUA. He korero mo te matenga o te hoa o te Naera Te Angiangi. He mea tuhi na tona hoa tane. No te 21 o nga ra o Noema i hemo ai a Anikanara I mate taua wahine ki runga i nga mahi o te Atua. Kanui te pai a ana mahi i te ra i hemo ai taua whiore; kanui tona karanga ki te Atua i te ao, i te po. Ka tae ki te ra i hemo ai, ka puta tana kapa poroporoaki ki ona hoa aroha—" Heikonei ra, kia inoi ki te Atua." He waiata aroha tenei na taua wahine ki tona hoa:— E piki ana i te pikitanga, Ka whano, ka tau tukua Kuturi ki kona hoki koe te hoa, Ki konei au whakamau ai, Ki te au ahi hinga, na arunga o te utu Mana kitea Rihara; matakitaki reira taku wairua, Moe rawa iho nei ki te po; Me he wai au e maringi ana; Kei whea te tau i nga rangi ra, Ia ua e roto e au rakina ka tau au ki te huirangi, Ria kauna te wa moana i a Pakaurangi i te tonga: Mona pea e te Wairua—haere mai nei Whakaoho rawa i taku moe, Kia witi rere hoki atu i waho na Ka kitea to kino e te tau ki ahau Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Waikawa, Tihema 17, 1857. E hoa, tena koe. Tena taku pepa me aku korero, kia kite o matou hoa e noho ana i nga wahi katoa o to tatou matou, o Niu Tirene, E oku hoa, e piri ana mai ki tenei whakaaro. Tenei au te titiro ake nei ki nga ritenga i noho tonu ai nga tangata i runga i te he o ratou wha - kaaro. E ki ana pea koutou, he aha ta te tangata i noho ai ki te he, te noho ki runga ki te tikanga. ......... He kupu whakamutunga tenei. E hoa ma, kimihia etahi tangata mohio i te iwi—ka kitea, ka waiho hei kai arahi mo tatou, hei pera me to tatou Minita; otira ma te whakaminenga e ata hurihuri kia rite. Heoti ano: na to koutou hoa aroha, NA TIMOTI TAHA. Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. E hoa, Tenei aku kupu ruarua nei. Taia mai e koe ki roto i tau Nupepa —otira ki te pai koe kia taia; ki te kore maka atu. Tena, ianei, he tumanako tona ake no te ngakau ki te whai atu i te tira kua riro ata na i te tuatahi—koia ra tena e homai nei, te rongo ki nga iwi tauhou e noho kuare nei. Ko te kuare ra tenei, ko te kore e rapa atu i nga ritenga pai a te pakeha; heoi- ano tahuri kau ana me te raru i te wahi pouri, koromengemenge kau ana me te huhu i roto i tona puta rakau; kahore hoki ia e kite ake ana i to tangata me ana ritenga. Rite tonu tenei iwi ki te huhu: ka puta wheta- wheta i roto i tona rua. Hei ritenga tenei moku e noho nei i roto i toku iwi kuare rawa ki etehi ritenga pai a te Pakeha. Koia au i rapu ake ai i taku whakaaro, kia tae atu taku kupu kotahi nei kia taia mai hei matakitaki noa ake ma te ngakau. Heotiano: Na WEPIHA RIMUNUI,, O NGATIWHAKATERE. NGA MEA I TE MAKETE. Poneke, 25 Hanuere, 1857. TE MIRA HURI PARAOA O TURIRI. Witi, 8 hereni, 9 hereni, mo to puhera; Paraoa, .£22 mu te tana; Papapa Witi, 1 hereni 6 pene, mo te puhera; Paraoa tuatoru, 15 hereni mo te rau pauna. TE MIRA o KAMERONA.—Witi, 9 hereni, 9 hereni mo te hikipene; Paraoa, £22 mo te tana; Papapa Witi, 2 hereni mo te puhera; Paraoa tuatoru, 15 hereni mo te rau pauna. Pera tunu nga utu i te Mira o Renau. NGA KAI o TE MARA.—Taewa, ta- whito, 10 hereni mo te rau; karata, me te Tanapa, 8 hereni mo te rau; Puka, 1 hereni me te hikipene mo te kau ma rua. NGA KAI KINAKI.—Kei te tuturu tonu te utu mo te piwhi, mo te kiko hipi hoki. Te utu mo te Poaka ora e rima pene mo te pauna; kuao kau, 7 pene, 9 pene, mo te pauna. Kanga, 10 hereni, 13 hereni, mo te puhera. Ko ERA ATU MEA,—Pata (hou) 1 hereni, 1 hereni 2 pene, mo te pauna; Pata (tote) 1 hereni, mo te pauna; Hua heihei, 2 hereni, mo te kau ma rua. Puaka whakapaoa (Ingi- rihi), 1 hereni 4 pene, 1 hereni 8 pene, mo te pauna; Poaka Wha- kapaoa (Niu Tireni) 1 hereni mo te pauna. Tuhi, 1 hereni, 1 hereni 4 pene, mo te pauna; Pipipi, 6 hereni 9 hereni, te mea kotahi; Kuihi, 4 hereni, 6 hereni, te mea kotahi; Parera 4 hereni, 5 hereni, takirua; Heihei 4 hereni, 5 hereni, takirua; Muka papai, 20 hereni mo te rau pauna. Kua korero au ki nga rangatira o nga Mira-huri-paraoa o Poneke—ko Renau, ko Turiri, ko Kamerona. Ko te ritenga mo te puhera na ratou i whakaatu mai ki au koia tenei:— Witi papai rawa,—60 pauna mo te puhera. Witi tuarua,—62 pauna. Ooti,—42 pauna Parei,—50 pauna Kanga,—56 pauna. Ko te nuinga o te witi e kawea mai ana e te maori ki te hoko, he witi tua- rua, ara, kahore i ata ma; no konei i whakanuia ai nga pauna o roto o to puhera: erangi te witi no Poti Kupa he witi ma, he witi papai,—60 ona pauna i te puhera.—KAI TUHI. I taia tenei Nupepa i te perehi o MAKENIHI raua ko MIUA, i Poneke Niu TIRENE.