Te Karere Maori 1861-1863: Volume 3, Number 3. 20 April 1863


Te Karere Maori 1861-1863: Volume 3, Number 3. 20 April 1863

1 1

▲back to top
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          
TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER
  VOL. III.]    AUCKLAND,  APRIL  20, 1863.—AKARANA, APERIRA £0, 1863.  [No. 3.
AUCKLAND AKARANA Sir George Grey Taranaki Tataraimaka Ngatiruanui Kawana Kerei 

2 2

▲back to top
2           TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.
sullenly looking on ; but they ap-pear to be strenuously exerting themselves for good, advocating the restoration of all lands ceded hereto-fore to Europeans, in consequence of being impressed with a conviction of the justice and good intentions of the ruling powers towards them. " I am not willing that my blood should be shed on European land," says one of the animated speakers, at a meeting held for the purpose of discussing the question relative to the Taranaki settlers re-occupying their farms ; nor "* will I allow myself to be a tool in the hands of the tribes,' said another speaker, who understood that the Governor had made no de-mand which the Maori would not, in all honesty, approve. The Ngatiru anuis and Taranakis have in this matter acted simply as all right minded men should do ; for it must be borne in mind that it is no concern of theirs, as to when or how the settlers are to he put in possession o their farms. It must be owned however, that the conduct of th Natives in this affair is highly praise worthy and will doubtless gain then many friends, who look at things i their true light. The time was, when the Natives e Taranaki and the settlers lived in th bonds of common brotherhood, and • is to be hoped, that the time has com for lay ing aside their differences, an for their union again in interest an heart. The language of both Mao and Pakeha may differ, but the Iaw of kindness cannot ; and its accom panyments, the principles of justic can render their associations peaceful and happy. If the law of mutu hindness be exemplified at Taranaki where recently there was the effer-vessence of distrust, malignity, heart burning, retaliation, and all the otherkatoa o nga Pakeha, kia whakatatu- ria mai ano. Te mea i whakauaua ai nga Maori, i tirohia te tika, me nga ritenga atawhai o te Kawanata-nga ki a ratou. '• • "E kore au e pai kia heke taku toto ki runga ki te whenua Pakeha," e ai ko tetahi tangata nganangana-hau ki te korero, i te huihuinga ki te whakamarama i nga tikanga e hoki atu ai nga Pakeha ki o ratou whenua noho ai. "Kia waiho au hei meatanga ma nga iwi," e ai ta tetahi tangata, kua mohio nei ia, kaore kau he tikanga o te Kawana i  kore ai e puta ta ratou whakapai, i runga i te whakaaro pono, I penei  te mahi o Ngatiruanui o Taranaki i  runga i tenei mea, me ta nga  tangata whakaaro tika katoa. Ma- haratia ianei; hei aha ma Taranaki e raua ko Ngatiruanui te hokinga o  nga Pakeha ki o ratou nei whenua,  me te takiwa, e whakanohia ai? Ko e te mea ia, he tika kia whakamaia-• ngitia ratou i runga  i te kupu pai,  ekore e kore te piri mai o nga hoa  tokomaha ki a ratou, o te hunga e titiro tika nei ki aua mahi.  I era nga takiwa, i whakakotahi  te Pakeha me te Maori i runga i te it aroha whakateina; kati ha, ko tenei,  kua taka mai te wa hei whakama-huetanga mo nga hangurunguru, mo  nga whakangaungau, a ko tenei, ka ri tuhono i runga i nga mahi, i runga  i te ngakau aroha. He aha te rere  ke ai nga reo ? — ko te ture o te ata-e, whai, hei mau tonu. Ko ona hua  enei,— ko nga ritenga o te tika; ma al enei e noho ai i runga i te rangima-, rie, i runga i te koa. Ki te mea, ka ar- mana te ture atawhai ki Taranaki,  pera ia, i reira e pupu ake ana i nga  wa kua mahue ake nei, te whaka-

3 3

▲back to top
TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.         3
elements of deadly war, may it not be reasonably, expected that the same law of mutual kindness, brotherly feeling, and healing influences, will soon prevail throughout New Zealand, WAIKATO THE intelligence from Waikato is calculated to depress the minds of all who are interested in the well being of the Native race. It was supposed that Matutaera, the principal chief of the Waikato, possessed sufficient in-fluence and authority, to suppress anarchy and outrage ; but it would seem, that he has no power to deter his people from committing open violence, nor power to punish them. In vain has Matutaera issued a de-claration commanding that all of-fenders shall be brought to justice — in vain has he stereotyped the motto of his late father Potatau Te Whero-whero, " Religion, Law, Love,'' — the people regard him not, nor do they give heed to the voice of the Runa-ngas summoned at Ngaruawhia to devise plans for the peaceful solution of Maori difficulties. These remarks have been elicited, in consequence of. certain ill advised acts committed by the Ngatimania-poto, the Ngatimahuta, the Ngau-ngau and other tribes of Waikato. The following is a brief account oi the riotous doings to which reference has been made. On the 10th of March, an armed party of two hundred men assembled at Te Kohekohe, a settlement on the right bank of the Waikato river, the residence of Wiremu Te Wheoro, annano, te kawe riri, te tahunga ate, te whakautu hara, me era atu hua o tenei hanga whakamataku o te pa-kanga, ekore ianei te ngakau e ma-nakonako ki te putanga o. te ture atawhai, whakateina, whakamahu, ki nga takiwa katoa o Niu Tireni? WAIKATO. KAORE mai te kakarauritanga o te ngakau o nga tangata e aroha ana ki nga iwi Maori, ki nga rongo o Wai kato e hou mai nei. Mea ai te tangata ki a Matutaera, te tino rangatira o Waikato, ae, he mana tona hei kau-pehi i nga tututanga o te puehu a-iwi, i te tikanga pahua, nanakia hoki ; otira, kahore kau i kitea tona kaha ki te whakakahore i nga mahi whaka-whero i roto i. tona iwi, kaore hoki ona mana hei patu i taua hunga whai hara. Whakaputa kau a Matutaera i tana pukapuka panui kia totoia mai te hunga tutu ki te whakawa, —taitaia kautia iho e ia te whaka-tauaki a tona papa, a Potatau Te Wherowhero, e mea nei, "Ko te Whakapono, ko te Aroha, ko te Ture," — -heiaha, rere ana te whiu, a, kihai nga iwi i whakarongo ki te reo o nga runanga i whakarapopototia ki Ngaruawahia, hei tangotango tikanga, kia whakaotiotia i runga i te rangi-humarie nga whakatenetene o nga Maori. Te take i puta ai enei ki, he kawenga mamae ki nga mahi tai-kaha o Ngatimaniapoto, o Ngatima-huta, o Te Ngaungau, me era atu iwi o Waikato. Nei ano te. hua o te mahi nanakia e korerotia nei. I te 10 o nga ra o Maehe, tuturia ana he ope, haere ake e rua rau ; noho rawa atu i Te Kohekohe, he kainga tera kei te taha katau o te parenga awa o Waikato, ko te noho

4 4

▲back to top

5 5

▲back to top

6 6

▲back to top
6           TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.
                                                                                                                                                                            .                                              .'                                                                                                                                                                           
H. WALTON,  TE HEMARA, C. HEATH,   ERUENA TE HORO. THURSDAY, 15TH JANUARY, 1863. Hori Kingi Tahua ARBITRATION COURT H. WALTON C. HEATH TE HEMARA ERUENA TE HORO Reweti Maika Mangakahia Paora Kaitangata  

7 7

▲back to top
TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.          7

Te Hemara

Paora

Matiu Te Aranui

Reweti Maika

Ngatimoera

Te Hira Te Awa

Ngatiwairua

Mahurangi
Kaipara

Hori Tahua

Matikikuha
Paikea
Taupuhi

Rangi 
Tahinganui
Whitikainganui
Atua-haere

Tangihua
Maungaru
Unuwhao
Tutamoi
Whatitiri

8 8

▲back to top
8            TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.

Mr. Heath
Te Hira
Ngatimoeroa

Tirarau
Waipoua
Whangarei
Hautakere
Te Hemara
Pehi
Rangiwhatitiri
Nehi
Reweti Maika
Mangakahia
Tukutahi
Waiomio
Hori
Whakakati

9 9

▲back to top
TE KARERE MAORl OU MAORI MESSENGER.          9
tiu claims the land ; I say that this is false. By Te Hemara : Are these the reasons that Hori and the Tirarau lay claim to the land on NGA KORERO 0 TE WHAKAWA A TE TIRARAU RAUA KO MATIU TE ARANUI (ARA, A TE HIRA MURA TE AWA), MO MANGAKAHIA, MO TANGIHUA, HO WHATITIRI, MO TE WAIROA,— MO MAUNGA-RU, MO TU TAMOI, ME ERA ATU WAHI,— I WHAKAWAKIA KI AKARANA. Ro HENARE WATENE, ko Te ITA, nga Kai-whakawa o Te Tirarau. Ko TE HEMARA TAUHIA, ko ERUENA TE PAE-RIMU, nga Kai-whakawa o Te Hira Mura Te Awa. Ko Kawana TA HORI KEREI te Tumuaki o te Whakawakanga. . AKARANA, HANUERE, 15, 1863. Hori Kingi Tahua (no to Te Tirarau taha).: Na, korerotia te whakapaparanga o ratou tupuna; i le orokotimatanga o le nohoanga o Mangakahia e Te Waikeri ; ara, e kore koia e pai, me korero te pukapuka ? (Wha-kaaetia unu e nga Kai-whakawa kiu korero-tia le pukapuka). A, korerotia mai. (Ka tu a Hira Whiri, ka korero i le pukapuka, koia nei ano ngu korero, ko enei e mau i raro nei) " E hoa ma, whakarongo mai. Ko te whakapaparanga ienei o nga tupuna i wha-kapumautia ai ki runga ki enei whenua ; ko Te Waikeri Te tuakana ; ko ana tamariki tenei : ko Ngo to mua, ko Tewha tona teina ; ka moe a Ngo i a Torepa, i te tamahine a Kauere, nana i noho a Mangakahia i te oro-ko-rironga mai i a Tewha. Taua tamaiti ko Nga lwi, ta Nga lwi ko \_ Whakakati, ta Wha-kakati ko Hari Tairua, ta Tewha ko Nga-whau, ta Ngawhau ko Whare-o-riri, ko Taoho, ta Whare-o-riri ko Haro, ta Haro ko Maihi Tuhi, ta te tuahine o Haro ta Kongo ko Mita, ta Taoho ko Hone Paraone. Ko le teina o Te Waikeri ko Te Po-naharakeke, ta Te Ponaharake ko Tataia tona tuahine; Ia Te Kahore ko Kopaki, ko. Ngatokomahanga, ta Kopaki ko Te Waitohu, ta Te Waitohu ko Pene Te "Whaia, ta Tokomahanga ko Mati, ta Mali ko Manuera, ta tetahi wahine a Te Kahore, ta Pai, no Ngaitahuhu tenei wa-hine, ta Pai ko Rangi rau-marie, ta Rangi-raumarie ko Kopaki, ta Kopaki ko Hemi ; ta Tataia ko Haumu, ko Toretunua, ta| account of the woman ? Hautakere : Yes, these women are the roots | of the land. Haumu ko Kukupa, ko Te Tirarau, ko Tau-rau, ta Toretunua ko Parore. Ko nga uri enei o enei whenua e raru-rarutia ana, o Mangakahia, o Whatitiri. I nga ra o mua ka noho o matou tupuna ki runga i enei whenua. Kahore i tae tetahi kupu whakaoho, tae noa ki o matou tupuna, marua, tuatoru, a, tae noa mai ki o matou matua, a puta noa ki a matou e noho nei i runga i le whenna. Koia matou i mea ai, no matou ano ienei whenua. Kahore matou i matau, e nohotahi ana o ratou tupuna ki o matou nei tupuna, a tae noa ki o matou mama, tae noa ki a matou. Roia ienei, ka pupuri nei •matou i to matou  whenua. Rapua e le Ture nga tau i noho ai enei wha-kapaparanga." Hori Kingi Tahua

10 10

▲back to top
10          TE KARERE MAORI OR MAORl MESSENGER.
Te Hemara Hori Kingi Tahua Te Ponaharakeke Te Reweti Maika Te Hira Te Awa Ngatimoeroa Ngatiwairua Paora Kaitangata : Ae, e tino pumau ana. , Te Hemara : Ko te lake tera i riro mai ai te whenua, ko le Huru ra? Paora Kaitangata : Ae, koia ano ko te Huru ra, kahore he take ke atu. Koia ra ano le lake. Te Hemara : Ko nga karaka anake ranei? Paora Kaitangata : Mehemea ko nga karaka anake, kotahi ano ra hei ra e wha-kiia ai, a, tae noa ki tona mutunga mai. Te Hemara: Ue mea tapahi ranei nga karaka, ara, he mea tua ki raro? Paora Kaitangata: Kahore, he mea waiho ano ki le whenua lu ai, kahore e tuaina. Ka mutu i konei nga patai a le Whakawa. Te Reweti Maika no to Te Tirarau taha): Ko taku kupu ienei, ko ahau te matua o Matiu, ko taku tamaiti ko ia ko Matin. Ko ahau kua whanau i mua ; kua kaumatua ahau, ka whanau a ia. Kahore au i matau ki tona tikanga. No Uma kahunga ki roto o nga tau-iwi, kaiahi ka matauria. Ka waiho au ki runga o le whenua, tae noa ki nga raruraru nui o Mangakahia ; noho ano au ki runga. Ko le tikanga tenei ki au, ke.i le haerenga o ta Hori. Kei runga o ta Hori le mutunga o taku kupu. Ka pataia e tetahi o nga Kai-whakawa e Te Hemara : Kahore koe i matau ki a Malm Te Aranui, i pa ranei ki te whenua? Te Reweti Maika : Kahore an e matau ki a Matiu. Heoi taku i matau ai, ko taua arunga i tana matua wahine, waiho iho ana ahau ki Mangakahia noho ai. Te Hemara: Na te wahi ranei ki a koe i pa ai a Matiu ki le whenua, ki le matua tane ? Te Reweti Maika : Na le wahi ki au i tae ai tana wahi ki le whenua. Te Hemara : Tatemea, i puta mai nga tapuna i a Ngatimoeroa, koia ko koe? Te Reweti Maika : Kei te hanga ano tona, kei au ano toku. Ka mutu i konei le patai a le whakawa-kanga. Te Hira Te Awa: Na, ienei ano taku kupu ; ko taku kupu tenei, he aha te mea i Uka ai ma Ngatimoeroa e mu tena Huru ki Mangakahia? Ko te tikanga tenei;— mehe-mea, ma Ngatiwairua e utu, ka Uka. Tate-mea, no Ngatiwairua pu ienei tupapaku a Tomoaure. Na, ma le Ture tena korero e titiro. Ko le marua ienei o aku kupu; — he aha le mea, kia pena te nui whakahara-! hara o le whenua, me Mahurangi, haere me Kaipara, ahu noa mai ki konei, me tatou e  noho nei? Inahoki, e mea ana a Hori  Tahua kei Oue le mutunga mai o te ruhe. Kahore matou i rongo ki tenei; He teka

11 11

▲back to top
TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.         11
rawa tenei, he rapunga noatanga i tetahi korero hei korerotanga ki roto o te whare whakawa. Heoi ano le mea Uka rawa, ko nga karaka i tukua atu e Taururangiatea ki a Tewha. Ko le tokorua tenei o nga tangata i haere noa mai nei ki nga tupuna o Matiu, o Matikikuha, o Paikea, o Taupuhi, ki te tomo i tetahi whenua. Kaiahi ano te iwi i whenua kore. Kahore ano o matou nei tupuna i haere ki te tomo kainga. He uri hoki matou no Rangi, no Tahinganui, no Whitikainganui, no Te Atua-haere.- le mea i meinga ai ko Whitikainganui, he nui no taua whenua, nui whakaharahara. Ko nga maunga tenei o le whenua o a enei tupuna, ko Tangihua, ko Maungaru, ko Unuwhao, ko Tutamoi, ko Whatitiri, ko Te Tara i o rahiri. Ko nga puke whakamau tena a o matou tupuna. Ko ngu uri tenei, ko matou katoa e noho nei. I noho atu le nuinga ; ko Paikea, ko Matikikuha, ko Taupuhi, ko nga uri ena o a enei tupuna. Na matou. anake ienei whenna. Inahoki, kahore o ratou tupuna i tapoko ki o matou nei tupuna. Ka torn nei hoki nga ra i tirohia ai, kahore i tapoko mai o ratou. Ko taku ienei ki te Ture;— tukua mai to matou kainga ; tino karaunatia .o matou tupuna ki runga i a matou, ki o ratou uri ki a matou ko Paikea ma, ko Matikikuha ma ; kia tino whakapumautia ki a matou to matou whenua. Kahore hoki o ratou tupuna i tapoko ki roto ki o matou ; ka toru nei hoki nga ru i whakarangona ai. Heoi ano taku kupu. Rua whakahokia i mua i nga ra i a Mene raua ko Te Ngere, kua totohe, a-ngutu ano ki nga rangatira o te Parawhau. I nga ru hoki i a Wehiwehi ma, i a Kaiwaka ma. ku mea aua lini rangatira, no ratou te whenua. Ka mea atu a Mene, no rana te whenua. Ano ka kaha le totohe, ka tikina a Tiheru, he kaumatua no Ngatimoeroa ; ka haere mai a Tiheru, ka tae atu ki Puke-o-kui,— i reira te nohoanga. Ka whakatika a Mene, ka ui atu ki aua lini rangatira; ka mea atu ia, "No wai tenei whenua?" Ka mea mai ratou, " No matou." Ka mea atu a Mene, " Tena, takina mai o koutou tupuna." Ka-hore ratou i taki ; ki mai ana ratou, "Na le uaua." I tenei kupu pu, ka mea atu a Mene ki a Tiheru, " E kara, whakatika, korero; ki te Uka koe, ku ora koe i au ; ki te he koe, teretere noa koe i a au." No reira, ka whakatika a Tiheru, ka whakatu-pereru ki nga kupu a aua rangatira o te Parawhau. Ka mea atu ia, " Noku ano toku whenua, no oku tupuna, no Rangi, no Tahinganui, no Whitikainganui, no Rangi-orowaru, no le Atua-haere." Na, ko nga tupuna ena i timatakia ai te taki a Tiheru, a puta noa ki ona rerenga. Ka puta ano te lini rangatira ra ki a Tiheru, ki a Te Ka-hore; ka mea atu a Tiheru, " Kahore, ko Kawanui anake le wahi i tukua atu ki a Te Kahore." Na, kaiahi a Tiheru ka hapai atu ko Haruru. Nana tena, na Tiheru i tuku atu ki a Mainuku, tupuna o Parore, hei tunga mo tana kupenga tu Tuna. Ko Kawanui ka (ahi, ko Haruru ka- rua, ko nga Karaka ka toru, nga mea a oku tupuna. He-aha tenei hanga? Kahore he whenua a o ratou tupuna i homai ai ki o matou tupuna-. I haere tonu mai o ratou tupuna ki le tomo whenua, ki le tomo karaka. No matou te whenua, no matou pu. Ma te Ture to matou whenua; e whakahoki mai ki a matou. Tino whakahokia putia mai to Matou, whenua ki a matou. Heoi ano taku. Ka pataia e tetahi o nga Kai-whakawa e Te Ita : E tino matau ana ranei koe, ko nga karaka i tukua ki a Tewha, ko le whenna katoa ranei Hira Te Awa : Ko nga Karaka anake. Te Ita : Ko wai koia i runga o te whenua e noho ana i muri o le tukunga o nga kara-ka? Te Hira Awa: Ko te Iwi ano i te kainga, ko Ngatimoeroa. Te Ita : Kahore ranei nga tupuna o Te Tirarau ma i noho ki runga o taua whenua? I mahi ranei i runga o taua whenua ? Te Hira Awa : Mehemea, na Ngatimoeroa, ka marama au ; tena ko tenei kahore au e matau. E hara hoki i a Ngatimoeroa. Te Ita : Kahore ranei koe i mohio, i mahi nga tupuna o Te Tirarau, I nohoia ranei e nga tupuria o Te Tirarau taua whenua? Hira Te Awa : Kahore au e mohio. Heoi taku i. mohio ai, kei Wai-po-ua, kei Wha-ngarei, kei le Wairoa. He haereere tona te mahi, he noho i runga o te tangata whe-nua. No konei ienei kupu, he mahi haere* ere tonu (hoki) koia a " Tou-rerere." Ta te Huarahi kupu i to raua whawhaitanga ko Kukupa. Ko te kupu tenei a Te Huarahi, ''Noku ano toku whenna a le Wairoa, no Ngatimoeroa. Tena ko koe, be raupo tera-tera ra koe." Na konei ahau, ka kahore e whakahoki atu i to kupu. Kahore hoki au e mohio. Mehemea no Ngatimoeroa, ka mohio (ahau). Ka mutu i konei le paitai a le whakawaka-nga. Te Hautakiri (no to Te Hira Awa taha) Hei tuarua (au) mo Te Hira. Ka pataia & tetahi o nga Kai-whakawa. Te Hemara : He aha te take e noho mai

12 12

▲back to top
12           TE KARERE MAORl OR MAORl MESSENGER.
nei a Te Tirarau ma i runga o Mangakahia ; mai ano o mua taea noa mai tenei ru? Te Hautakiri: I noho ai i tehea wahi? Te Hemara : I Oue tae noa iho ki raro nei. Te Hautakiri : E kore e nu inoino. Na le mea, he tamariki au. Taku wahi i matau ai au. Ka moe a Pehi i a Te Rangiwhaitiri. Tokorua nga tamahine a Te Keha ; i moe anake i a Pehi. Ro Te Reha i Kaitaru e noho ana. . Te take i noho ai a Te Keha i Kaitaru, no le moenga i a Pekepeke. Ka tahi, ka tukua a Ka i ta ru hei mahinga kai ma Te Keha, hei atawhaitanga i a Te Hakuene ma. Na le matua o Paora ma i tuku mai le whenua. No kona, ka noho huihui a Pehi raua ko le hungawai ki Kaitaru. Na, ka male a Te Keha, ka male hoki nga tamahine i moe i a Pehi noi. Na, ka mahue iho taua whenna ra a Kaitaru, a Oue ki a Paora. Ka noho ratou, ara, a Paora Kiwi nut, ki taua whenua, tae noa mai ki tenei ra. e noho nei. Na, ko Pehi i hoki iho ano ki Te Wairoa. Te Hemara : He aha le lake i noho ai, i mahi ai a Ti ma ki taua whenua? Te Hautakiri : Ko te wahi ki a Pehi ma, i noho huihui ai a Te Tirarau ma ki Manga-kahia. Na te mea, ko a Kukupa tamahine i moe i a Te Whareoneone : ko ta Te Keha i moe i a Pehi. Na, ko Te Keha, e hara tena tangata te tangata nona te whenua. Engari ko le tangata nona te whenua ko Te Arai, ko Roku, ko Tukutahi, me o ratou nei tungane. Na, ko Pehi nei i tae mai nei. ko Hepana ienei. Na, ko Matiu le tamaiti a Tukutahi, na tena wahine ha Tukutahi ; ka •moe i a Ngawhau, katahi ka kumea mai a Te Reweti Maika ki Mangakahia. E teka ana tana (ta Te Reweti Maika) korero, nana i noho ai a Matiu ki Mangakahia. Engari, i whakahokia a Tukutahi me le rahui Hara keke i Waiomio i le kainga o nga lane. No koha, ka male le wahine ra i le whakama ; kaiahi ka haere mai ki tona kainga ki Ma-ngakahia. Muri iho, ka hoki am ano ki Waiomio. 1 reira, ka whakaaro aho u ngakau o le wahine ra, me hoki mui ia ki Mangakahia. Ka hoki mui ano. No kona katahi ka kumea mai nga tane, a Te RewetiWaika ma, ka noho ki Mangakahia. Mate noa te wahine ra ki Mangakahia. Ko ana tamariki noho iho ano ki Mangakahia. Ko nga ingoa o nga tamariki ko Matiu, ko Te Watarauihi; ko le wahi i noho ai, kei raro atu o Oue. Mate atu te wahine ra, ka ora ake ko nga tane, noho tonu iho i Manga-kahia. Na, i kite au i tenei nohoanga, kua kaumatua au. Erangi a Te Reweti ma i kite au e noho ana. No nga ra o toku kauma-tuatanga ake, taea noatia ienei wahi ; hore-rawa au i kite, i mahia e Hori ma a Oue. Kahore au i matau, na ta Hori matua na Whakakati i whakanoho a Te Reweti ma ki Mangakahia. Erangi, na to Matiu matua wahine. 
NEPIA TARATOA. Nepia Taratoa Maukiringutu Teteke Te Au Ngatiparewahawaha Ngatiraukawa Maungatautari Waikato 

13 13

▲back to top
TE KARERE MAORl OR MAORl MESSENGER,          15
to procure some of the English goods shipped to New Zealand, he removed with his tribe, six hundred strong, to Kapiti, in Cook's Straits, where he enjoyed personal inter-course with European coasters and traders, a privilege from which he was shut out at bis Waikato settlements. As far as can be ascertained from other Maori occurrences, the deserion of Maungatautari by Taratoa, took place about the year 1828. It must not be supposed, that the endear-ing ties of brotherhood, in these early limes, existed between the tribes of New Zealand; there was a spirit of rivalry amongst ihe various Chieftains, each vying with his neigh-bour in deeds of valour or cruelly. It is no marvel then, to find Taratoa levying an army against his more powerful neighbours the Waikatos, whose host of 10,000 be discom-fited with a band of chosen warriors num-bering sixty, headed by himself and the Ngapuhi Chiefs, Tawaewae and Rango. On the occasion, Pomare Whetoi, the famous Bay of Islands Chief, posted himself with 800 men at some distance from the scene of strife, but their services were not required, for Taratoa and his few followers routed the Waikatos, killing a number of them, and amongst those who fled for their lives were the late Potatau Te Wherowhero, Te Hiakai, Te Kanawa, and Tukorehu;' and amongst the slain were the Chiefs Wharara and Te Pura Nepia Taratoa was the friend of Te Rau-paraha, of Maori renown, who left his set-tlement al Kawhia for Cook's Straits, having in view the same object as Taratoa, which has already been mentioned. There were many displays of personal prowess on the part of our late friend, in his wars with the Ngatikahungunu and other tribes, on which it is unnecessary to dwell ; but though he was so brave, we are informed, he was chiefly distinguished for his unwavering adherence to what he considered to be right. In later limes, his kindliness of disposition manifested itself in various ways, which has endeared his memory to his own country-men and to his European friends. The name of Nepia Taratoa Maukiringntu will long be remembered with feelings of esteem, for he was a firm friend of the old coasters and traders, of the Missionaries, and of the Go-vernment of the country. We feel much pleasure in publishing a letter from the relatives of the late Chief, by which it will be observed, that Nepia Taratoa died al his settlement, Matahiwi, in the Rangi-tikei district, on the 14th of January, 18763.ana le hiahia kia whiwhi ki le taonga Pakeha, i te hanga mea i puterea mui i Ingarangi ki Niu Tireni, i maa ai, ka maunu atu ia. Haere ake e 600, noho rawa atu i Kapiti, i le moana o Raukawa. Pa tonu atu ki nga Pakeha rere moana o reira, ki nga tangata hokohoko ki le Maori, kahore hoki he ta-ngata o le Pakeha ki ona kainga i le mano-whenua, i Waikato. I runga i nga whaka-haerenga o nga mahi, i era nga wa, he mea mohio koa, ko le tau i Haere atu ai a Taratoa i Maungatautari, ko te 1828. Aua te tangata e whakaaro i whakatupuria, i era nga taki-wa, nga tikanga whakateina e tenei iwi e tenei iwi, i Niu Tireni; e kaha ana te puhae-hae i reira, o ietahi rangatira ki tetahi, a whakaputa ana ki a ratou toa, ki a ratou nanakia hoki. Ma kona, ekore e miharotia te tutunga ope a Nepia hei tau i nga iwi, i ona paenga kainga, i Waikato, i tera iwi nui. Nga hoa o Nepia i le whakatikanga ki a Wai-kato, ko Tawaewae ko Rango, he rangatira no Ngapuhi, haere ake 60. Ko Pomare Whetoi he rangatira whai muna no Tokerau, me tona ope 800, i noho nou mai, ka haere te kokiri a Nepia ma, lu rawa ake a Waikato 10,000, reia tonutia ana, whati ana a Waikato, ta-koto rawa iho, etoru tekau, ka rere i reira ko Potatau Te Wherowhero, ko Te Hiakai, ko Te Kanawa, ko Tukorehu ; hinga ana J te parekura ko Wharara, ko Te Pura. Ko Nepia Taratoa, he boa no Te Raupa-raha rongo nui i roto i nga Maori, i whaka-rere ra i ona kainga i Kawhia, i heke atu ki le moana o Raukawa, he whai i le Pakeha, he pera hoki tona tikanga me to Nepia he hiahia taonga. He lini nga whakakitenga o le maia o to tatou hoa kua ngaro ake nei, i roto i ona kekeritanga ki a Ngatikahungunu, me era atu iwi ; otira, ahakoa he toa ia, na tana mahi uekaha ki le pupuri i te Uka, na reira ia i nui ai. 1 muri iho nei, na tona rangihumarie, ta-kahoa ki nga Pakeha, Li nga Maori, i kiia ai, • e manaakitia tona ingoa. Roa noa le ngakau ianei i nga whakamaharaharatanga a nga wa e takoto ake nei, ki a Nepia, na le mea, he hoa ia no nga Pakeha rere moana, no nga Pakeha hokohoko, no nga Mihinare, no le Kawana-tanga hoki o ienei motu. E whakamoemiti ana matou ki le pukapuka i tukua mai kia taia, e nga whanaunga o Nepia. Na taua pukapuka i whakaatu, ka matauria, i marere a Nepia ki tona kainga ki Matahiwi i Rangitikei i te 14 o Hanuere. 1863.

14 14

▲back to top
14          TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.
Aperahama Matahiwi Rangitikei Nepia Taratoa Ngatiraukawa Tamihana Tareti Taratoa Erenora Taratoa Horomona Toremi Te Huruhuru Tareta Taratoa Nepia Maukiringutu Moihi Tiwaewae Winiata Taiaha TO THE NATIVES Taranaki Tataraimaka KI NGA MAORI 

15 15

▲back to top
TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.         \\ 3
Taranaki New Zealand Puketawa Governor Grey Ngamahanga Komene Minarapa Paraua Iharaira Pirini Ngamahanga TE MATENGA WAIKANAE Kawana Kerei 

16 16

▲back to top
               



16          TE KARERE MAORI OR MAORI MESSENGER.
INTOXICATING DRINKS Rewi Taikawa Pehiaweri Whangarei Mr. Williams Waimate WAIPA Mr. Reid TAUPO Mr. Law DIED Mangonui WAHIE Tahukai  Te Rarawa NGA WAI WHAKAHAURANGI Ngatimaniapoto Te Rira